Devizni priljev od odlične turističke sezone uz nešto veću potražnju za kunskim kreditima rezultirali su nešto snažnijom domaćom valutom, ali analitičari smatraju da to neće imati izraženijeg utjecaja na izvoznike ili potražnju za kreditima u euru.

Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u petak srednji tečaj kune prema euru već se peti uzastopni dan našao ispod “psihološke razine” od 7,40 kuna. Dosad je ta razina predstavljala granicu na kojoj HNB brani tečaj deviznom intervencijom. Tečaj kune trenutno iznosi 7,3913 kuna za euro, a petodnevna serija ispod 7,4 kune ujedno je i najduža u ovoj godini.

Četverodnevna serija zabilježena je između 17. i 20. lipnja kada je ujedno zabilježen i najniži tečaj ove godine od 7,3893 kune. Direktorica Službe za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević ističe kako drugo i treće tromjesečje uobičajeno donosi jačanje domaće valute u odnosu na euro.

“Kuna podršku pronalazi u izvrsnoj turističkoj sezoni, dakle povećanom priljevu deviza od turizma uz istovremeno jačanje potražnje za kunom. Bilježi se i nastavak rasta izvoza roba, ali i investicijske aktivnosti, smanjivanje fiskalnih rizika te jačanje potražnje za kunskim kreditima”, kaže Živković Matijević.

S druge strane, dodaje Raiffeisenova analitičarka, jačanje kune je ublaženo potrebama za eurima korporativnoga sektora s ciljem podmirivanja dospjelih inozemnih obveza po kreditima i uvoznih aktivnosti koje uobičajeno jačaju s rastom domaće potražnje te turizma.

“Dakle, snažnija kuna u odnosu na euro uobičajen je trend na deviznom tržištu u razdobljima središnje turističke sezone. Trenutna razina EUR/HRK je očekivana i ne predstavlja odstupanje od nekog uobičajenog sezonskoga trenda. Također na tržištu nije prisutna značajnija volatilnost”, ocjenjuje Živković 
Matijević.     

Ekonomski analitičar Hrvatske gospodarske komore (HGK) Zvonimir Savić podsjeća da je zbog pritiska na jačanje kune Hrvatska narodna banka (HNB) početkom lipnja dvaput intervenirala na deviznom tržištu, potom još jednom t u srpnju, otkupom ukupno 475,50 milijuna eura, a u cilju zaustavljanja pritisaka na jačanje kune. Uslijedila je stabilizacija tečaja na razini oko 7,40 kuna.

“Završetkom turističke sezone te približavanja kraja godine, ne očekujemo snažnije pritiske na jačanje kune zbog dosljednosti politike HNB-a vezane uz stabilnost tečaja te potražnje za devizama uslijed relativno velikog uvoza, koji je potaknut oporavkom domaće potražnje”, ocjenjuje Savić.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Analitičar HGK očekuje da bi ove godine kuna u prosjeku mogla biti neznatno jača prema euru u odnosu na prošlu godinu, ali “bez izraženijih negativnih utjecaja na izvoznike”. S obzirom na to da je trend jačanja kune ustvari primjetan od 2015. godine, u prilog tezi da tečaj dosad nije imao velikog utjecaja na domaće izvoznike govori i podatak da je u prvih pet mjeseci izvoz porastao 15 posto.

Dosljednost HNB-a u obrani tečaja naglašava i Zrinka Živković Matijević. No, hoće li u narednim danima središnja banka četvrti put ove godine intervenirati na deviznom tržištu teško je reći.

“S obzirom na to da središnja banaka ne intervenira na točno određenim razinama i /ili stupnjevima volatilnosti teško je sa sigurnošću reći kada će intervenirati. Svakako u slučaju snažnijih pritisaka ili povećane volatilnosti devizna intervencija prema našim očekivanjima neće izostati”, smatra ekonomistica Raiffeisena. Prema njezinu sudu, niži prosječni tečaj kune prema euru u prošloj i ovoj godini u usporedbi s prethodnim godinama potvrđuje da je kuna u razdobljima rasta gospodarstva više izložena aprecijacijskim pritiscima:

“Stoga i ne iznenađuje da su intervencije središnje banke na deviznom tržištu usmjerene na stranu otkupa eura. Kuna u odnosu na euro trebala bi narednih godina ostati izrazito stabilna valuta s blagom tendencijom jačanja ako makroekonomski fundamenti zadrže pozitivan trend.” Na pitanje može li slabiji euro ojačati eursko kreditiranje Živković Matijević kaže kako potražnja za kreditima (u određenoj valuti) uvelike ovisi o nizu čimbenika poput preferencije komitenata, uvjetima kreditiranja i sklonosti k preuzimanju rizika promjene tečaja. No, glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić smatra da bi se klijenti mogli više okrenuti kreditima u euru ako se održi trend jačanja kune te ojačaju očekivanja o brzom ulasku Hrvatske u eurozonu. U nastavku godine Šantić očekuje blago slabljenje kune, ali na godišnjoj razini domaća valuta i dalje će biti snažnija.