Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Najaktivniji Talijani, slijede ih Belgijanci

Autor: Marija Brnić
13. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

U Agenciji za promociju izvoza i ulaganja očekuju 10 posto veće ino-investicije nego 2009.

Ulaganja u Hrvatskoj zbog krize su već lani uvelike zamrznuta, a i ove su godine mnogi potencijalni ulagači za realizaciju planova odlučili čekati neka bolja vremena. Ipak ima i hrabrih, koji procjenjuju da je baš sada pravi trenutak za investicije koji se ne smije propustiti. Sani Ljubunčić, ravnatelj Agencije za promociju izvoza i ulaganja, računa na najmanje 10-postotni porast ino-ulaganja u ovoj godini naspram 2009., a ističe da je u prva tri mjeseca poticaje za ulaganje APIU odobrio za 7 projekata u visini skoro 30 milijuna eura. Zahvaljujući njima se otvara oko 200 novih radnih mjesta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ne sustaju trgovinski centri
Lani je APIU dao poticaje za 32 projekta, domaća i strana, u vrijednosti oko 300 milijuna eura, kojima je otvoreno 1200 novih radnih mjesta. Imena ulagača APIU ne može objaviti. No, iz dostupnih podataka najaktivniji su trenutno od ino-ulagača Talijani, s najavljenih 30-ak projekata vrijednih 650 milijuna eura, u industriju, energetiku, nekretnine i trgovinu, a slijede Belgijanci koji pripremaju ulaganja vrijedna oko 100 milijuna eura, mahom u turizam. Za dio talijanskih projekata očekuje se da će ove godine biti dovršeni, a prvi će biti za slijedeći mjesec najavljeno otvaranje tvornice umjetnog gnojiva Adriatica Dunav u Vukovaru. Riječ je o ulaganju 17 milijuna eura, kojim se zapošljava 100 radnika, a godišnje se u pogonu planira proizvesti 250.000 tona gnojiva, uglavnom za izvoz. Iz APIU-a ističu kako je u tijeku i nekoliko projekata za izravna ulaganja u drvno-prerađivačkoj industriji, i to projekata više dodane vrijednosti. Ulagači dolaze iz Švicarske, Italije i skandinavskih zemalja, a ulaganja su locirana na području Slavonije, Gorskog kotara i Like. Značajna ulaganja i ove će godine doći iz tvrtki u državnom vlasništvu. Janaf tako ulaže u povećanje kapaciteta spremnika oko 400 mil. kuna. “Nakon dokapitalizacije u 2009., i uz ulaganje vlastitih sredstava, imamo osigurana sredstva za ulaganja u iduće dvije godine”, ističu iz Janafa. HŽ-Infrastruktura ove će godine, po najavi člana Uprave Tihomira Lažeta, ostvariti investicije u iznosu između 700 i 750 milijuna kuna. Jedan od najvećih projekata modernizacije infrastrukture bit će zamjena 70 godina stare signalne tehnike u Zagrebu, te obnova pruge od Novske do Okučana, a financirat će se iz fondova EU.

Ulaganja u Hrvatskoj zbog krize su već lani uvelike zamrznuta, a i ove su godine mnogi potencijalni ulagači za realizaciju planova odlučili čekati neka bolja vremena. Ipak ima i hrabrih, koji procjenjuju da je baš sada pravi trenutak za investicije koji se ne smije propustiti. Sani Ljubunčić, ravnatelj Agencije za promociju izvoza i ulaganja, računa na najmanje 10-postotni porast ino-ulaganja u ovoj godini naspram 2009., a ističe da je u prva tri mjeseca poticaje za ulaganje APIU odobrio za 7 projekata u visini skoro 30 milijuna eura. Zahvaljujući njima se otvara oko 200 novih radnih mjesta.

Ne sustaju trgovinski centri
Lani je APIU dao poticaje za 32 projekta, domaća i strana, u vrijednosti oko 300 milijuna eura, kojima je otvoreno 1200 novih radnih mjesta. Imena ulagača APIU ne može objaviti. No, iz dostupnih podataka najaktivniji su trenutno od ino-ulagača Talijani, s najavljenih 30-ak projekata vrijednih 650 milijuna eura, u industriju, energetiku, nekretnine i trgovinu, a slijede Belgijanci koji pripremaju ulaganja vrijedna oko 100 milijuna eura, mahom u turizam. Za dio talijanskih projekata očekuje se da će ove godine biti dovršeni, a prvi će biti za slijedeći mjesec najavljeno otvaranje tvornice umjetnog gnojiva Adriatica Dunav u Vukovaru. Riječ je o ulaganju 17 milijuna eura, kojim se zapošljava 100 radnika, a godišnje se u pogonu planira proizvesti 250.000 tona gnojiva, uglavnom za izvoz. Iz APIU-a ističu kako je u tijeku i nekoliko projekata za izravna ulaganja u drvno-prerađivačkoj industriji, i to projekata više dodane vrijednosti. Ulagači dolaze iz Švicarske, Italije i skandinavskih zemalja, a ulaganja su locirana na području Slavonije, Gorskog kotara i Like. Značajna ulaganja i ove će godine doći iz tvrtki u državnom vlasništvu. Janaf tako ulaže u povećanje kapaciteta spremnika oko 400 mil. kuna. “Nakon dokapitalizacije u 2009., i uz ulaganje vlastitih sredstava, imamo osigurana sredstva za ulaganja u iduće dvije godine”, ističu iz Janafa. HŽ-Infrastruktura ove će godine, po najavi člana Uprave Tihomira Lažeta, ostvariti investicije u iznosu između 700 i 750 milijuna kuna. Jedan od najvećih projekata modernizacije infrastrukture bit će zamjena 70 godina stare signalne tehnike u Zagrebu, te obnova pruge od Novske do Okučana, a financirat će se iz fondova EU.

Sektor turizma zahvatila je možda i najveća investicijska “suša”, no izdvaja se hotelska grupa Valamar, koja uoči sezone 2010. u objekte ulaže 150 milijuna kuna. Navedeni je iznos, ističu u Valamaru, u potpunosti financiran iz vlastitih sredstava, bez zaduživanja, a najveći dio, oko 40 milijuna kuna, uložen je u obnovu hotela Neptun u Poreču, koji je upravo i otvoren. Maistra će u 2010. otvoriti poslovni hotel Lone, u čiju je gradnju uloženo 40 milijuna eura, a oko 60 milijuna kuna u pripremu sezone ulaže porečka Plava laguna. Do lipnja se očekuje i završatak ulaganja u luksuzno turističko naselje Punta Skala kraj Zadra, u koji je tvrtka P.S. IMMO uložila 30 milijuna eura. Iako je trgovina jedan od sektora kojima kriza reže krila, od nekih velikih projekata se ipak ne odustaje. U Splitu u ljeto počinje gradnja velikog trgovačkog centra u koji njemačko-hrvatska Tulipan grupa ulaže 170 milijuna eura, a trebao bi biti otvoren 2012., dok mađarski developer Trigranit do konca godine u Zagrebu planira otvoriti shopping centar Arena, u koji ulaže 244 milijuna eura. Među krupnijim ovogodišnjim ulaganjima jest proizvodnja autobusa u koji Grupa Zubak investira ukupno 320 milijuna kuna. U prvu privatnu elektranu u Hrvatskoj slavonski proizvođač parketa Strizivojna hrast ulaže 15 milijuna eura u potrojenje koje će, koristeći se šumskom biomasom, proizvoditi 3,3 MW energije, a projekt je u završnoj fazi.




Ulaganje i u čeličanu
Končar EI počinje s gradnjom vjetroelektrane kraj Splita, što je investicija od 200 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna vlastitog novca. U poduzetničkoj zoni Podi slovenski FEKU započinje gradnju pogona za proizvodnju vjetrenjača u koju ulaže 100 milijuna kuna i planira zaposliti najmanje 40 radnika. U industriji je, pak, investicija sve manje. Ipak, američki CMC završio je gradnju nove čeličane u Sisku, vrijedne 65 milijuna dolara, što je, ističe Paško Vele, predsjednik Uprave CMC Sisak, i najveće ulaganje iz SAD-a u Hrvatskoj.

Investiramo 400 mil. kuna, sva sredstva i za iduće dvije godine su osigurana
Ante Markov Janaf

U projekt vjetroelektrane ulažemo 200 milijuna kuna, 80 milijuna vlastitog novca
Darinko Bago Končar EI

Ulaganje 150 milijuna kuna za podizanje kvalitete održat će nam zaposlenost
Peter Fuchs Valamar

Gradnja nove čeličane u sisku najveće je ulaganje SAD-a u hrvatsku privredu
Paško Vele CMC Sisak

Projekt Crobus zaposlit će 400 ljudi, a autobusi će se uglavnom izvoziti
Pavo Zubak Grupa Zubak

Autor: Marija Brnić
13. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close