Javno savjetovanje o nacrtu novog Zakona o potrošačkim kreditima (ZPK) koji će zamijeniti postojeća dva (ZPK te ZSPK koji regulira stambene) zaključeno je prije nekoliko dana. A ako je suditi prema komentarima i primjedbama, predloženi zakonski okvir koji donosi niz novosti najviše je uznemirio – telekom operatere.

Novi ZPK, naime, dio je usklađivanja domaćeg zakonodavstva s EU direktivom o potrošačkim kreditima, CCD2, a njime se područje primjene zakona širi i na modele plaćanja na rate. Izuzeće od primjene predviđeno je samo za vrlo usko definirane slučajeve odgode plaćanja, dok su beskamatni i kratkoročni krediti samo djelomično izuzeti.

“Prema svemu sudeći, tipični višemjesečni modeli nabave mobilnih uređaja na rate bit će unutar područja primjene zakona, što će dovesti do nerazmjernog administrativnog opterećenja i otežane dostupnosti tih uređaja za korisnike”, ističu u Hrvatskom telekomu, čiju upravu predvodi Nataša Rapaić.

Troškovi na korisnicima

Sličan predznak imaju i komentari A1 i Telemacha. Ističući da su ključni zaštitni mehanizmi za potrošače već osigurani postojećim regulatornim okvirom elektroničkih komunikacijskih usluga, u toj industriji primarno zagovaraju izuzeće za beskamatnu ili nisko-troškovnu obročnu nabavu mobilnih uređaja.

Alternativno, tj. ako to nije opcija, drže da bi barem trebalo omogućiti primjereno razdoblje za prilagodbu i usklađenje s novim obvezama. Prema nacrtu, Zakon bi trebao stupiti na snagu do 20. studenog, pri čemu rokovi za podzakonske propise i usklađenja poslovanja nisu, kažu, posve dorečeni i jasni, a to je važno i zbog toga što prateći akti mogu utjecati na odluku poduzetnika hoće li uopće pružati usluge potrošačkog kreditiranja odnosno u kojoj ulozi.

U udruženju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koje predstavlja telekome ističu da bi usvajanje ovakvog zakonskog prijedloga značajno otežalo poslovanje operatora koji uz nuđenje svojih usluga omogućuju i kupnje uređaja uz obročnu otplatu putem mjesečnog računa ili platnim karticama poslovnih banaka. Danas je to potrošačima dostupno bez kamata, uz jednostavan postupak kupnje i provjere platežne sposobnosti, koji će praktično biti nemoguć uz predložena zakonska rješenja, kažu.

U najvećem broju slučaja radi se o vrijednostima uređaja do tisuću eura, a rjeđe do dvije tisuće, te upitnom smatraju razmjernost opterećenja poduzetnika primjenom predviđenih obveza (npr. licenciranje, procjena kreditne sposobnosti, obuka zaposlenika, IT sustavi). Dodaju i da bi potrošači operatorima morali dostavljati informacije osobne prirode (npr. o vlastitim prihodima) kako bi uopće mogli podnijeti zahtjev za ugovaranje kredita.

promo

Triglav osiguranje u 2025. ostvarilo stabilno poslovanje, značajan rast premije iznad tržišnog rasta te nastavlja s digitalnim inovacijama

Odnosi s javnošću

“Nema prečaca, pa čak ni uz AI alate. Ulaganje u ljude i dalje je najbolja investicija”

“Već sada svi operatori pri sklapanju ugovora o kupnji uređaja uz obročnu otplatu korisniku uručuju i ugovor i otplatni plan. Potrošači su u tom odnosu zaštićeni propisima i iz područja elektroničkih komunikacija i zaštite potrošača”, navode u tom udruženju pozivajući se, uz ostalo, i na Zakon o obveznim odnosima prema kojemu se kupnja uređaja na obroke (osobito beskamatna) kakvu nude operatori, ne može se smatrati kreditnim ugovorom, jer ne predstavlja financijski proizvod, već način plaćanja uređaja kao dopunu osnovnoj usluzi.

Sve u svemu, poruka je da bi se povećanje troškova za operatore moglo preliti na krajnje korisnike ili pak rezultirati ukidanjem obročne beskamatne prodaje. Zaključno u toj branši ističu kako pri prenošenju EU direktiva u nacionalno zakonodavstvo, pa tako i u slučaju CCD2, treba voditi računa o specifičnostima unutarnjeg tržišta i postojećoj regulaciji.

Spomenuta direktiva rezultat je revizije prethodnih propisa koju je nametnuo razvoj novih oblika potrošačkih kreditnih proizvoda (rast brzih i mikrokredita, modela “buy now, pay later”), kao i neujednačene regulatorne prakse unutar EU koja je ograničila domete digitalizacije, osobito u pogledu razvoja prekograničnog tržišta potrošačkih kredita. Sve u svemu, procijenjeno je da je to dovelo do neadekvatne zaštite potrošača.

Države Unije tu su direktivu trebale usvojiti u studenome 2025., s tim da je primjena nacionalnih provedbenih mjera predviđena za studeni ove godine. U Hrvatskoj su međuresorne konzultacije i usuglašavanja potrajala dulje od planiranog, jer CCD2 predstavlja temeljitu reformu regulatornog okvira potrošačkog kreditiranja, od proširenja područja primjene i uvođenja novih obveza u pogledu procjene kreditne sposobnosti pa do oglašavanja, informiranja potrošača, digitalnih kanala distribucije, nadzora, sankcija itd.

Liberalizacija sustava

Nacrtom novog ZPK postrožuju se pravila o oglašavanju i marketinškoj komunikaciji vezanoj uz potrošačke kredite, uključujući i zabranu odobravanja kredita bez izričitog pristanka potrošača. Dodatno se jačaju pravila o procjeni kreditne sposobnosti, uz jasnije definiranje dopuštenih podataka i zabranu korištenja osjetljivih osobnih. Novim odredbama potrošaču se jamči i pravo na ljudsku intervenciju kod automatizirane procjene kreditne sposobnosti te pravo na razumljivo objašnjenje rezultata procjene.

Također, preciznije se uređuje i pravo na jednostrani raskid ugovora u roku od 14 dana. Dopušta se objedinjavanje usluga, ali zabranjuje njihovo vezanje, uz mogućnost zahtijevanja police osiguranja od vjerovnika uz pravo potrošača na izbor osiguravajućeg društva. Isto tako, dodatno se regulira institut prešutno prihvaćenog prekoračenja po tekućem računu. Dio novosti vezan je i uz savjetovanje o dugu kao instrumentu prevencije prezaduženosti, a tu bi uslugu primarno trebala pružati Fina.

U Ministarstvu financija ističu, uz ostalo, i napuštaje koncepta ograničenog kreditiranja vezanog uz glavnu djelatnost vjerovnika te se omogućuje da potrošačko kreditiranje obavljaju svi subjekti koji ispunjavaju propisane uvjete, kao samostalnu djelatnost. Time se sustav liberalizira i prilagođava suvremenim tržišnim okolnostima, osobito digitalnim modelima poslovanja, kažu. Isto tako, ubuduće će svi vjerovnici i kreditni posrednici morati ishoditi odobrenje HNB-a te biti pod njezinim nadzorom, što znači da sustav nadzora neće biti podijeljen između HNB i Ministarstva (izuzetak su leasing društva koja ostaju pod Hanfom).

S obzirom na obuhvat novog ZPK, komentare na nacrt zakona uputilo je i Udruženje trgovine pri HGK. Kad je pak riječ o bankama, u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) kažu kako su sudjelovali u procesu izrade prijedloga Zakona kroz rad radne skupine Ministarstva.

“U okviru tog procesa izneseni su i određeni stručni stavovi i prijedlozi s ciljem da se osigura jasna, razmjerna i operativno provediva implementacija Direktive”, poručuje direktorica HUB-a Tamara Perko. Dodaje kako tijekom e-savjetovanja HUB nije dostavljao dodatna očitovanja, ali naglasak ranije iznesenih razmatranja općenito je bio na “potrebi jasnoće pojedinih odredbi, njihove usklađenosti s postojećim regulatornim okvirom te osiguravanju provedivosti u praksi, osobito u dijelu koji se odnosi na operativne procese kreditnih institucija i informiranje potrošača”.