Vladinim odlukama o osiguranju zaliha plina i osiguranju nabave još nekih energenata Hrvatska elektroprivreda uskoro će se zadužiti za ukupan iznos do milijardu eura. O tome da je u pripremi toliko zaduženje HEP-a uz državno jamstvo kod kluba domaćih banaka Poslovni dnevnik već je pisao, a prema dvjema Vladinim odlukama HEP će ga odraditi kroz dva kredita.

Do 400 mil. eura vrijedan je aranžman u svrhu osiguranja zaliha plina od 270 milijuna m3 koje će se utisnuti u sustav Podzemnog skladišta plina Okoli, dok bi 600 milijuna kredita trebalo poslužiti za financiranje nabave šireg spektra energenata nužnih za pouzdanu i sigurnu opskrbu energijom, od plina i električne energije do ugljena i toplinske energije.

Ministar gospodarstva Davor Filipović te je odluke objasnio važnošću nesmetane opskrbe energentima za kućanstva i gospodarstvo u okolnostima poremećaja na europskim i svjetskim tržištima uslijed ruske agresije na Ukrajinu i pratećeg snažnog porasta cijena.

Popunjavanje Okolija
Kad je riječ o osiguranju zaliha plina kroz popunjavanje PSP-a Okoli za više od 270 milijuna kubičnih metara, u obrazloženju Vladine odluke ističe se da tom količinom plina raspolaže HEP sukladno nalozima Kriznog tima odgovornog za provedbu Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske.

Mimo državnog jamstva za tih 400 milijuna eura, pak, u proračunu će se na pozicijama resornog ministarstva osigurati sredstva HEP-u za pokrivanje razlike između nabavne i tržišne prodajne cijene plina čija nabava se regulira spomenutom odlukom Vlade, kao i pokrivanje troškova skladištenja i troškova financiranja.

Korisnici sustava skladišta plina su E.ON Plin, PPD, MET, HEP, Ina, Međimurje-plin i Geoplin. Imaju zakupljene određene količine kapaciteta, ovisno o iskazanim potrebama. A kako bi se osigurala dostatna zaliha plina na području Hrvatske, odlukom je utvrđeno da su dužne napuniti skladište plinom na 63% svog ukupno zakupljenog kapaciteta do početka kolovoza odnosno na 74% do početka listopada.

Kako bi se do početka studenoga popunjenost dosegnula ciljanih 90%, dinamika po navedenim kontrolnim točkama predviđa odstupanja do najviše pet posto, a operator sustava skladišta, PSP, o tempu punjenja u kolovozu i listopadu će obavijestiti Krizni tim.

Zanimljiv detalj
Na koji će rok HEP s bankama na kraju ugovoriti dva kredita i uz koje kamatne stope, još nije definitivno utanačeno. Izgledna je određena (manja) premija na cijenu državnog duga, a na npr. desetogodišnje euroobveznice RH trenutno se prinosi na tržištu kreću nešto iznad tri posto.

U pogledu ročnosti, s obzirom na veličinu skorog HEP-ova zaduženja, realno je očekivati razmjerno dugi rok.

To bi možda moglo biti i objašnjenje zašto se u okviru obje Vladine odluke navodi da se HEP obvezuje na otplatu kredita do konačne otplate “i u slučaju promjene vlasničkih odnosa korisnika kredita”. Zasad nema naznaka planova promjene vlasničkih odnosa u HEP-u.