Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Na Vladi zakon koji bankama nosi 760 mil. kuna štete

Autor: Ana Blašković
24. listopad 2013. u 09:00
Podijeli članak —
Žestoko lobiranje nije urodilo plodom/ M. Lukunić/PIXSELL

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade naći će se izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade naći će se izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, čime u vodu pada žestoko lobiranje banaka protiv tog zakona, uz argumentaciju da su izmjene štetne i nepotrebne.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Regulator je u ovom slučaju stao na stranu banaka, utvrdivši da će na godišnjoj razini učinak dosegnuti gotovo 760 milijuna kuna ili oko dvije petine procijenjene neto dobiti banaka u 2013. Najveći dio štete od 645,2 milijuna kuna donijet će smanjenje kamatne stope na kredite u švicarskim francima, izračunali su u HNB-u. Upravo je taj dio ključan za dužnike u franku jer će banke za valutu koja je aprecirala više od 20 posto, odnosno franak, kamatna stopa morati vratiti na početnu razinu prilikom podizanja kredita.

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade naći će se izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, čime u vodu pada žestoko lobiranje banaka protiv tog zakona, uz argumentaciju da su izmjene štetne i nepotrebne.

Regulator je u ovom slučaju stao na stranu banaka, utvrdivši da će na godišnjoj razini učinak dosegnuti gotovo 760 milijuna kuna ili oko dvije petine procijenjene neto dobiti banaka u 2013. Najveći dio štete od 645,2 milijuna kuna donijet će smanjenje kamatne stope na kredite u švicarskim francima, izračunali su u HNB-u. Upravo je taj dio ključan za dužnike u franku jer će banke za valutu koja je aprecirala više od 20 posto, odnosno franak, kamatna stopa morati vratiti na početnu razinu prilikom podizanja kredita.

Time će se zaštiti, argument je Vlade, najugroženija skupina građana koja je bila izložena rastu kamatne stope, ali i tečaja, te su i vjerovnici dužni preuzeti dio tereta koji su dotad snosili isključivo potrošači. Premda putem HUB-a ujedinjeno stoje protiv zakona, neke banke već ranije samoinicijativno su klijentima snizile kamatnu stopu na početnu razinu kako bi olakšale naplatu kredita, upravo ono što Vlada sada želi napraviti na mandatornoj bazi, a procjena je da bi time rate pale i do 20 posto.

Zakonom se "plafonira" i cijena stambenih kredita: kamatna stopa ubuduće neće smjeti premašiti za trećinu uvećani prosjek tih kredita po valutama. Potrošački krediti imat će nešto širi raspon jer je rast kamatne stope u tom slučaju ograničen na prosjek uvećan za polovicu. Kad su posrijedi prekoračenja po tekućim računima građana, banke će biti obvezne o smanjenju ili ukidanju obavijestiti klijenta najmanje 30 dana unaprijed te mu omogućiti podmirivanje duga u roku godine dana po istoj cijeni. 

Kompromis

Suspenzija poticaja u 2014.

Pred Vladu, a potom i u hitni postupak, idu i izmjene zakona o stambenoj štednji koji predviđa (zasad) kompromisno rješenje. Nakon burnih rasprava u javnosti, pa čak i sukoba unutar Vlade, ministar Slavko Linić odlučio se za privremeno ukidanje poticanja stambene štednje za uplate u 2014. godini. Premda u Ministarstvu tvrde da je sustav stambene štednje neefikasan, stručna analiza koju je naručio sam ministar Linić da bi opravdao ukidanje poticaja pokazala je upravo suprotno.

Autor: Ana Blašković
24. listopad 2013. u 09:00
Podijeli članak —
Komentari (9)
Pogledajte sve

Bojim se da je strategija povlačenja samo u novinskim natpisima. Nemojte se zavaravati. A što se klijenata tiče, klijenti dokle god imaju neki osjećaj sigurnosti će dizati kredite. Ljudi su dizali kredite dok nisu vidjeli da se banke prema klijentima ponaša oportuno i lihvarski – tada su prestali vjerovati bankama i prestali su potraživati kredite. Boljom regulacijom će ljudi dizati više kredita no prostora za naštimavanja loših rezultata poslovanja jednostranim podizanjem kamata više neće biti.


kosor, a kad građani zavrnu štedne depozite bankama, što će bohaček i ostali onda ?! Inače, država se može zadužiti i obveznicama od građana, to konkretno može. A banke mogu samo pojesti prvi dio onog što su si skuhale. Drugi dio bude došao malo kasnije.

a kako će to građani zavrnuti pipu? nisu ih zavrtali kad su ih banke kamatarile sa 14-15% (da ne govorim i još gore postotke) na kredite a zašto bi im onda sad povukli depozite?


Nebitno je gdje će no želim ti objasniti da na kontru prijetnjama uvijek dolazi rekontra odnosno odgovor a ako banke žele zaraditi onda moraju poštivati pravila igre

ja ne bih rekao da banke u hrvatskoj trenutno traže zaradu nego strategiju povlačenja.

Nebitno je gdje će no želim ti objasniti da na kontru prijetnjama uvijek dolazi rekontra odnosno odgovor a ako banke žele zaraditi onda moraju poštivati pravila igre a ne glumiti svetu kravu jer im se zlatno tele topi i može se u treptaju razbiti pa će ili mijenjati upravu i otpuštati zaposlenike ili će se konsolidirati i primiti se posla s manjim maržama i većim obrtajem i sačuvati poziciju na tržištu. Ali prije toga će morati sve nepošteno stečene razlike vratiti i dogovoriti se sa obmanutim građanima. Ne uvjetovati već dogovoriti. Ne znam samo kako će se dogovoriti sa onima koji su deložirani zbog njihovog povećanja kamata. Možda će nekom oduzeti bonus ili promijeniti korporativni agencijski kadar koji upravlja bankom/bankama. Tko bi ga znao ?

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close