Privatni iznajmljivači imaju još manje od mjesec dana da odluče hoće li se u idućoj godini nastaviti baviti rentanjem apartmana turistima, ako ne žele platiti paušalni porez na tu djelatnost za čitavu 2021. godinu, koja je i dalje turistički neizvjesna.

Ipak, većina će odluku donijeti tek nakon Nove godine, procijenjuju analitičari tržišta najma i nekretnina, na što će djelomično utjecati i dinamika najavljenog cijepljenja protiv korone.

Najava trenda

Prema podacima eVisitora, s početkom prosinca u sustav je prijavljeno ukupno 105,3 tisuće objekata na razini cijele Hrvatske, svega 3000 objekata manje nego na isti dan 2019. godine, dakle radi se o padu od svega 2,3 posto. Nešto su značajnije razlike u pojedinim gradovima.

U Zagrebu, čije je tržište osim korone uzdrmao i potres, u ponudi je 10-ak posto objekata manje nego lani, odnosno njih 255. Dubrovnik, koji je ovog ljeta imao najveći turistički pad, smanjio je broj apartmana za oko 6 posto, i ima 232 objekta manje za najam. U Splitu je otpalo 554 apartmana, što je oko 9 posto manje od lanjskih 6,5 tisuća objekata.

“To zasad još nisu značajne brojke, ali one mogu predstavljati najavu trenda koji se očekuje u sljedećoj godini, da pogotovo oni koji su već lani imali problem s punjenjem kapaciteta, razmisle o tome može li im ta nekretnina biti korisnija ako ju stave u dugoročni najam ili prodaju.

Ni godina dana nije prošla od početka cijele ove situacije, i još uvijek se koriste različiti izvori kako bi se popunili minusi od ove godine.

Također, iznajmljivači su podmirili sve obveze paušala za ovu godinu, i dok im to ne istekne nemaju nova davanja, pa makar i bez prihoda”, podsjeća Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja Hrvatske gospodarske komore.

Simbolični prihodi

Prihodi su trenutno simbolični, zauzeto je svega oko 1800 apartmana u cijeloj zemlji. Iako su ljetos imali bolji promet od hotela i kampova, uz ostvarenih 66 posto lanjskog broja noćenja, apartmani su imali malo popunjenih dana, uz značajnu korekciju cijena, pogotovo na jugu i otocima.

Ako u 2021. godini naprave i 70 posto prometa iz 2019. godine, a to je optimistična brojka kojom se počelo baratati nakon najave registracije cjepiva, i dalje će velik broj objekata biti u gubitku.

Može li to biti jedinstvena prilika za čišćenje tržišta, zauzdavanje rasta privatnog smještaja i jačanje stambenog fonda u Hrvatskoj, po uzoru na brojne svjetske destinacije koje već na tome rade?

Umjesto restriktivnih mjera koje su se u mnogim gradovima razmatrale u doba overturizma, neposredno prije epidemije, Lisabon se odlučio na poticajne mjere. Ovih dana pokrenuli su program za pretvaranje više od 20 tisuća turističkih apartmana u pristupačne stanove – Grad unajmljuje stanove na najmanje 5 godina i dalje ih renta u dugoročni najam po subvencioniranoj stopi.

To iznajmljivačima nosi i do 1000 eura mjesečnog i stabilnog prihoda, uz predujam u iznosu trogodišnjeg najma nekretnine. Lisabon je iz budžeta zasad za projekt izdvojio 4 milijuna eura, što pokriva oko tisuću nekretnina.