U hotelu International u Zagrebu održava se konferencija Zelena tranzicija i održivost 2050. Lideri iz gospodarstva, energetike, financijskog sektora i javne uprave otvorili su raspravu o ključnim područjima tranzicije – energiji, kapitalu i prostoru. Govori se i o viziji Hrvatske 2050. – zemlje koja koristi svoje potencijale za rast, čuva resurse i gradi održivu budućnost.
Za početak je predavanje održao Branko Grisogono, atmosferski fizičar i umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na PMF-u u Zagrebu.
On kaže kako se zemlja sve više zagrijava te kako se klima i dalje mora proučavati jer “nije sasvim shvaćena kao i zdravlje. Nije dovoljno samo se prilagođavati, treba se obrazovati i učiti dalje.”
On je iznio neke podatke kao što su da CO2 i ostali plinovi staklenika idu gore, a raste i prizemna temperatura zemlje.
“Ne želim plašiti i praviti paniku, želim upozoriti. Imamo sve manje hladnih noći koje su potrebne biljkama i životinjama pa i ljudima. Možemo otvoriti prozor, a što ako uđe onečišćenje, ova magla danas u Zagrebu je idealna za unošenje teških čestica u pluća. Imamo sve više vrućih dana i priroda se ne može dovoljno odmoriti.”
No, kaže kako nade ima. Ona se može staviti u malu žlicu, a “za 10 godina moći ćemo je staviti na čačkalicu.”
Kada je Hrvatska u pitanju, činjenica je da svi moramo gledati u smjeru klimatski neutralne budućnosti. Posebice zato što će uvoz energije biti sve skuplji, a ti izvori uglavnom nisu u našim rukama.
Zelena tranzicija zapravo je pitanje odgovornosti prema budućnosti u kojoj svi sudjelujemo.
Na konferenciji Poslovnog dnevnika stoga se razgovaralo i o tome koji je put do klimatski neutralne Hrvatske do 2050.
Raspravljalo se o napretku Hrvatske u elektromobilnosti pa je rečeno da je 10.000 registriranih električnih vozila (Fond je sufinancirao 42%), imamo i preko 2000 javnih punionica, ali nedostaje ultra brzih punionica na autocestama zbog visokih troškova. Osim toga, a istaknuto je kako je kontinuirano poticanje elektromobilnosti nužno, a natječaji Fonda trebaju biti predvidljiviji za autoindustriju i poduzetnike.
Raspravljao se i o tome koja su tri najveća uska grla koja su ključna da bi Hrvatska do 2050. mogla biti energetski neovisna i klimatski neutralna.
“Za početak treba spomenuti elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj koja je djelomično zastarjela. Podaci kažu da je značajan postotak mreže stariji od 50 godina. Znači, nužna je revitalizacija, obnova i znatna ulaganja na terenu. Osim toga, otprilike na trećinu trafostanica više nije moguće priključenje. Stvar nije bezizlazna. Naravno, postoje tehnička rješenja kojima se to može riješiti, a bitna su i ulaganja. Kada govorimo o uskim grlima, drugo je nepoznata razina naknada i jedinična naknada za priključenje. Nje do dan danas nema. Osim toga tu su dozvole i birokracija”, rekla je Nina Domazet, samostalna savjetnica za energetiku u Sektoru za industriju i održivi razvoj te poslovna tajnica Udruženja energetike i Udruženja OIE u HGK-u.
Na konferenciji se govorilo i o tome kako Europa može postati održiva i ostati konkurentna, ali i o energetskoj pismenosti za novu ekonomiju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu