Predsezona turističke 2026. zasad se pokazuje solidnom. S ukupno 1,1 milijun dolazaka i tri milijuna noćenja zabilježenih u prvom kvartalu turističke brojke premašile su lanjske za devet, odnosno osam posto, a tijekom produženog uskrsnog vikenda u sustavu eVisitor evidentirano je pola milijuna noćenja.

No, ključni dio turističke 2026. tek slijedi, a u uvjetima globalne neizvjesnosti treba biti oprezan, osobito zbog izraženijeg tzv. last minute trenda u donošenju odluka o putovanjima. Poručio je to ovih dana i ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

S obzirom na aktualne geopolitičke napetosti i prateće poremećaje na tržištu energenata te rizike koje to potencijalno znači za gospodarsku dinamiku i standard ljudi, u novije vrijeme od vlada pojedinih zemalja Europske unije, pa i Europske komisije, mogla su se čuti pozivanja stanovništva na manje dalekih putovanja, odnosno manje letenja.

Više europskih država pojačalo je aktivnosti usmjerene na promoviranje tuzemnog turizma, uz uobičajene kampanje motivirane poticanjem cjelogodišnje potražnje ili ciljevima održivosti (kroz potenciranje turističkih manje razvikanih i napučenih ruta).

Za hrvatski turizam, uz blizinu glavnih emitivnih tržišta, na važnosti danas svakako dobiva i percepcija sigurnosti destinacije. U tom smjeru donekle su se modificirale i komunikacijske poruke u okviru promidžbe u kojoj se obično potenciraju kvaliteta i raznovrsnost ponude. Prema dionicima turističkog sektora, pak, uporno se naglašava da politika cijena dodatno dobiva na važnosti, a to ovih dana nije propustio istaknuti ni direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić.

Vrijednost za novac

Prema najnovijim istraživanjima Europske putničke komisije, čak 82 posto Europljana planira putovati tijekom ovog proljeća i ljeta ako se geopolitička situacija ne pogorša, kaže, podcrtavajući da će putnici birati destinacije koje nude najbolji omjer vrijednosti za novac.

To pravilo možda je manje izraženo kod domaćih gostiju, ali platnobilančna statistika sugerira da znatno češće nego prije Hrvati idu na turistička putovanja u inozemstvo. Osim što je više i onih dalekih i luksuznih, to je posljednjih godina dijelom i rezultat potraga za jeftinijim destinacijama. Hrvati, doduše, posljednjih godina općenito više putuju – i unutar zemlje i u inozemstvo. Primjerice, i lani su u komercijalnom turističkom smještaju domaći gosti zabilježili porast broja noćenja, i to za 5,6 posto (na 9,2 milijuna) što je više od ukupnog postotnog rasta, a više noćenja od njih ostvarili su samo Nijemci.

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

Istodobno, za razliku od deviznog prihoda od turizma koji u posljednje dvije godine nominalno bilježi tek blagi rast, što realno znači pad, odljevi s osnove putovanja/turizma Hrvata u inozemstvo već godinama rastu po dvoznamenkastim stopama. To, doduše, ponešto govori i o znatno nižoj osnovici, ali znatno brži tempo rasta tih rashoda u odnosu na prihode za rezultat ima smanjenje pozitivnog salda usluga vezanih uz turizam, odnosno putovanja.

Lani je, naime, devizni prihod od turizma porastao za manje od 300 milijuna ili manje od dva posto, na 15,3 milijarde eura, a istodobno su odljevi iz Hrvatske s te osnove povećani za više od 400 milijuna ili 17 posto, premašivši 2,8 milijardi eura. To je ujedno za čak milijardu eura više nego dvije godine prije, a promatra li se trogodišnje razdoblje, Hrvati su na ino putovanja lani potrošili duplo više, tj. za oko 1,4 milijarde više nego tri godine prije. U te tri godine prihodi od turista iz inozemstva nominalno su porasli 16 posto ili za nešto više od 2,2 milijarde.

Potencijal CRO kartice

U prva tri mjeseca ove godine, pak, podaci eVisitora kažu da su od ukupno tri milijuna noćenja u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru u Hrvatskoj više od milijun ostvarili gosti s domaćeg tržišta. To samo potvrđuje koliko je i tuzemni turizam važan. Hrvatska je s ciljem njegova poticanja svojedobno uvela i Hrvatsku turističku karticu, svojevrsni elektronski vaučer s funkcionalnostima debitne platne kartice za plaćanje usluga pružateljima ugostiteljskih, smještajnih ili turističkih usluga koji prihvaćaju plaćanje platnim karticama, pri čemu mogu primjenjivati i dodatne popuste.

Vezano uz CRO karticu, u cilju poticanja cjelogodišnjeg turizma, posebice kontinentalnog, omogućene su i neoporezive isplate za podmirivanje troškova ugostiteljskih i turističkih usluga namijenjenih odmoru radnika. Poslodavci im tako danas mogu neoporezivo u tu svrhu za isplatiti do 400 eura godišnje. Lani su te isplate iznosile četiri milijuna eura, a premda je to pola milijuna više nego godinu prije, razmjerno malo poslodavaca koristi tu vrstu neoporezivog stimuliranja zaposlenika.