Hrvatska je prošle godine, prema podacima iz sustava eVisitor zabilježila dva posto više dolazaka turista (ukupno 21,8 milijuna), a brojem noćenja prvi je put premašila 110 milijuna noćenja, što je jedan posto više nego godinu prije. Računa se da će i financijski pokazatelji imati predznak rekordnih, barem nominalno.

U Hrvatskoj narodnoj banci nedavno su, doduše, naniže korigirali procjenu očekivanih prihoda od izvoza usluga u turizmu i sada računaju na manje od jedan posto rasta u odnosu na 15 milijardi eura zabilježenih prethodne godine, što znači povećanje za oko 150 milijuna. S obzirom na cijene koje su u kategoriji Restorana i hotela lani prosječno porasle sedam-osam posto, to znači, kao i godinu prije, realan pad.

Stagnantni priljevi

Procjena HNB-a je da će turistički prihodi kao postotak BDP-a i u naredne dvije godine padati. Istodobno, kad je riječ o turizmu, platnobilančni podaci već duže vrijeme pokazuju i sve veće odljeve s osnove putovanja.Osim što su i u lani evidentiranim noćenjima u Hrvatskoj više od domaćih 13,8 milijuna zabilježili samo gosti iz Njemačke (22,3 milijuna), Hrvati sve više putuju i u inozemstvo.

S jedne strane, to odražava realni rast plaća odnosno raspoloživih dohodaka i činjenicu da si značajan broj ljudi može priuštiti više nego prije. S druge strane, pojačana potrošnja na inozemna putovanja u određenoj je mjeri potaknuta i potragama za jeftinijim destinacijama onih građana koje su na to ponukala povećanja domaćih cijena turističko-ugostiteljskih usluga proteklih godina.

U svakom slučaju, prema platnobilančnim podacima o izvozu i uvozu usluga vezanih uz turizam, u prvih devet mjeseci prošle godine Hrvati su na inozemna (privatna i poslovna) putovanja potrošili 1,93 milijarde eura, što je za 12,3 posto ili oko 210 milijuna više nego u istom razdoblju lani. Istodobno su prihodi od inozemnih gostiju do kraja rujna zabilježili međugodišnji rast za samo 1,7 posto, ali zbog višestruko veće baze na strani prihoda u apsolutnim iznosima riječ je o podjednakom, tj. neznatno većem porastu.

Gledaju li se samo ljetna tri mjeseca, s osnove putovanja u inozemstvo iz Hrvatske se odlilo 780 milijuna eura, od čega se na privatna putovanja odnosi 640 milijuna ili približno 100 milijuna više nego lanjskog ljeta. U međugodišnjim usporedbama na strani inozemnih priljeva u vrijeme glavne sezone brojke su više-manje stagnantne; ostvareno je 9,04 milijarde eura ili 20-ak milijuna manje nego u udarna tri mjeseca prethodne godine.

Na razini cijele godine procjena je HNB-a da će priljev od turizma 2025. biti jedva jedan posto veći nego godinu prije. Za odljeve se procjene ne rade, ali uz dinamiku iz prva tri kvartala, a s obzirom na oko 690 milijuna u zadnjem tromjesečju 2024., realno je očekivati da se s osnove putovanja u inozemstvo 2025. odlilo oko 2,7 milijardi naspram oko 2,4 prethodne godine.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Ti iznosi uključuju i privatna i poslovna putovanja, pri čemu bi na privatna (na koja je u prva tri kvartala otišlo 1,52 milijarde) iznos prvi put trebao premašiti dvije milijarde eura.

Cjenovna konkurentnost

Same po sebi te brojke nemaju ni pozitivan ni negativan predznak, iako se s razlogom za putovanja (i unutar zemlje i izvan nje) kaže kako te vrste doživljaja obogaćuju čovjeka. Usto, trend rasta sklonosti (i) inozemnim putovanjima dobar je u mjeri u kojoj odražava veći (prosječan) životni standard.

Dovoljno je reći da su od 2020. naovamo plaće u Hrvatskoj u prosjeku porasle 60 posto, a samo lani za 10 posto. Iako se ove godine, prema prognozama HNB-a, očekuje usporavanje na šest posto, računa se da će i u iduće dvije godine nominalni rast plaća premašivati stopu inflacije.

No, jednako tako, s razlogom je ministar turizma i sporta Tonči Glavina prošli tjedan, govoreći o izazovima turističke 2026., naglasio kako će jedan od važnih čimbenika u tom kontekstu biti cjenovna konkurentnost.