Gospodarska kriza djeluje na povećanje broja psihičkih smetnji koje u Sloveniji izazivaju zdravstvene i socijalne troškove u visini 600 milijuna eura godišnje a stope samoubojstava su više u regijama s višim stopama nezaposlenosti, upozorili su slovenski psihijatri na nedavno održanom regionalnom kongresu Svjetskog psihijatrijskog saveza u Ljubljani.

Strah od otkaza i nesigurni oblici zaposlenosti velik su izvor stresa, a na poslodavcima je da taj stres smanje jer on povećava produktivnost, govori psihijatar Peter Pregelj, predsjednik slovenske udruge psihijatara i predstojnik Katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta u Ljubljani.

Na simpoziju ste iznijeli podatke o sve većem broju pacijenata s depresijom u Sloveniji. O kojem se broju radi i da li bi podaci bili usporedivi s Hrvatskom?
Ako bi htjeli pridobiti dobe epidemijske podatke o pojavljivanju depresije trebali bih imati epidemiološke studije, koje bi istražile koliko ljudi ima depresiju u populaciji. Najviše podataka može se dobiti o broju onih ljudi koji potraže pomoć u zdravstvenim ustanovama. Iz podataka studija iz drugih zemalja zna se da samo oko 10% ljudi sa depresijom zatraži pomoć. Nešto zbog stigmatizacije psihičkih poremećaja uopće a nešto i zbog simptoma depresije, koja vodi u pasivnost i nezainteresiranost da se uopće potraži pomoć. Kao gruba mjera za uspoređivanje duševnih poremećaja i posljedice ovih poremećaja mogu poslužiti podaci o broju samoubojstva u nekoj zemlji, jer se zna da oko 90% onih koji umru zbog samoubojstva imaju u času smrti jednu od težih psihičkih poremećaja, a najviše njih depresiju. Ako usporedimo Sloveniju i Hrvatsku po broju samoubojstava u jednoj godini na 100.000 stanovnika obadvije zemlje se nalaze među zemljama sa visokom koeficijentom samoubojstva, u zadnjim godinama oko 20 u Sloveniji, a 18 u Hrvatskoj.

Postoji li uvid u skriveni broj oboljelih od depresije?
Precizne podatke dobili bi samo epidemiološkom studijom, koja bi uzela reprezentativni uzorak stanovništva u regiji koji bi uz upotrebu upitnika mogao prikazati pojedince s depresijom. Kada usporedimo samo podatke o pacijentima koji su tražili pomoć ove su brojke manje i zavise od više čimbenika: od dostupnosti zdravstvenih ustanova u regiji i stigme, koja prati psihičke poremećaje. Kad smo usporedili koji čimbenici utječu na broj samoubojstva u pojedinoj statističkoj regiji u Sloveniji u jednoj dekadi, pokazale su se pozitivne veze s brojem ljudi u regiji koji su bez posla ne jednoj strani i negativne veze sa brojem psihijatra koji rade u regiji.  

Kako ste 'izmjerili' uzroke depresije?
Kod pojedinca uzroke depresije možemo podijeliti na one koji su prouzrokovani okoliškim čimbenicima i na genetske uzroke. Na razini populacije može se pronaći više čimbenika koji utječu na broj ljudi koji imaju depresiju. Stara podjela depresija na endogene (prouzrokovani neurobiološkim čimbenicima) i eksogene (prouzrokovana okoliških čimbenicima) nije više u upotrebi zbog interakcija između genetskih i okoliških čimbenika kod pojedinca. S istraživanjem mehanizma koji mogu pod utjecajem okoliših čimbenika promijeniti i samu strukturu DNA, otvorio se sasvim nov pogled na uzroke depresije i mogućnost istraživanja epigenetskih mehanizma u etiologiji depresije. Poznato je da se DNA pojedinca promjeni kad je izložen jekom stresu, u djetinjstvu ili kasnije u životu, što promjeni reaktivnost pojedinca na stres kasnije u životu. 

Jeste li na kongresu raspravljali o načinima liječenja, treba li se ona liječiti lijekovima ili psihoterapijom?
Propisivanje antidepresiva u Sloveniji je u porastu u zadnjih deset godina. Kad se usporedi propisivanje antidepresiva sa propisivanjem benzodiazepina, može se pronaći povećavanje propisivanja antidepresiva i smanjenu propisivanje benzodiazepine što pokazuje na sve bolju terapiju pacijenta sa depresijom, jer je poznatom da se s benzodiazepinima ne može izliječiti depresiju a moguće je prouzrokovati zavisnost od benzodizepina. Na dugoj strani, antidepresivi ne prouzrokuju ovisnosti. Kod blagih depresivnih poremećaja može se upotrebiti psihoterapija jer ima manje nuspojava, ali kod teških depresivnih epizoda psihoterapija barem u početku liječenja nije indicirana, jer zbog kognitivnih poremećaja i premalo energije pacijenti nisu sposobni surađivati u terapiji. Kad se usporede troškovi liječenja, barem na kraće vrijeme, troškovi liječenja antidepresivom izgledaju manji neko troškovi liječenja psihoterapijom kod onih pacijenta kod kojih je zbog jačine depresivne epizode moguća primjena obje metode liječenja.   

Što bi poslodavci mogli učiniti da njihovo zaposlenici ne trpe stalni strah od otkaza i ne dovode se do granica naprezanja?
Različite studije pokazuju da stres prouzrokovan radnom okolinom štetno utječe na produktivnost pojedinca. Na razini Slovenije šteta koju društvu donose bolesti mozga procjenjuju se na 2,4 milijarde eura, ili oko 8 % bruto društvenog doprinosa. Trećina tog iznosa potroši se za liječenje, a dvije trećine za gubitak radne sposobnosti i druge troškove. Cilj poduzeća je produktivnost a nju je moguće doseći samo ako su zaposljeni motivirani i ne pate od različitih bolesti. Kako se u prošlosti puno brige polagalo na bolje radne uvjete u smislu tjelesnog zdravlja, postoji još puno mogućnosti na prevenciji psihičkih poremećaja prouzrokovanih stresom na radnom mjestu. Strah od otkaza i nesigurni oblici zaposlenosti velik su izvor stresa, koji smanjuje motivaciju i povećava mogućnost pojave psihičkih poremećaja. Na razini poduzeća i poslovodstva je da ovakav stres smanji, što je u cilju povećavanja produktivnosti, a na razini radnika je da se ne trudi kontrolirati ono što ne može kontrolirati. Fokusiranjem na ono što je moguće a ne na ono što nije moguće može se smanjiti stres prouzrokovan različitim stresorima. A kad se pojave simptomi psihičkih poremećaja onda je najbolje potražiti pomoć stručnjaka što je prije moguće. Jedan od prvih označitelja psihičkih poremećaja je poremećaj spavanja.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju