Gotovo 80 posto Europljana ocjenjuje zadovoljstvo svojim životom na skali od 0 do 10 ocjenom 6 ili više, u prosjeku 7,1, a Hrvati prosječnom ocjenom 6,3, pokazuju novi podaci Eurostata objavljeni u četvrtak, uoči Međunarodnog dana sreće 20. ožujka.

Istraživanje, prve te vrste na europskoj razini, pokazalo je da razlika između muškaraca i žena u tom pogledu gotovo da i ne postoji te da je zdravstveno stanje jedan od glavnih čimbenika za zadovoljstvo životom, važniji od financijske situacije, zaposlenosti ili društvenih odnosa.

Zadovoljstvo životom, po podacima za 2013., jako se razlikuje od države do države.

Najzadovoljniji životom u EU građani su Danske, Finske i Švedske, s prosječnom ocjenom 8, a slijede Nizozemci i Austrijanci s ocjenom 7,8.

Najmanje zadovoljni su Bugari koji svoj život ocjenjuju ocjenom 4,8, a slijede Grci, Ciprani, Mađari i Portugalci s ocjenom 6,2.

Hrvati su svoje zadovoljstvo životom ocijenili prosječnom ocjenom 6,3. Najzadovoljniji su mladi u dobi od 16 do 24 godine (7,5), dok zadovoljstvo životom s godinama opada. To vrijedi i za cijelu Europsku uniju.

Na zadovoljstvo životom najviše utječe dobro zdravstveno stanje. Financijska situacija i društveni odnosi također su jako važni, ali manje od zdravlja, dok razlika između muškaraca i žena u pogledu zadovoljstva životom gotovo da i ne postoji, pokazalo je istraživanje.

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe