Može li sprega obrazovanja i gospodarstva pokrenuti promjene u Republici Hrvatskoj, tema je o kojoj se najviše govorilo na panelu "Izazovi i trendovi u upravljanju inovacijama" , održanom 29. listopada u organizaciji Veleučilišta Baltazar Zaprešić.  Svoja iskustva iznijeli su tom prilikom poznati hrvatski gospodarstvenici i stručnjaci iz područja inovacija koji su se složili da bez inovacije i kreativnosti nema konkurentske prednosti i uspjeha na tržištu, pa tako ni pokretanja gospodarskog rasta. 

Voditelj specijalističkog diplomskog stručnog studija Upravljanje inovacijama Veleučilišta Baltazar prof. dr. sc. Velimir Srića u uvodnom je izlaganju objasnio zašto su važne kreativnost i inovativnost, kako se potiče nastajanje ideja, koje su glavne metode poticanja kreativnog mišljenja, ali i koje su blokade kreativnosti i inovacijama i kako ih otkloniti.

"Odbojnosti prema tuđim idejama, birokratske zapreke, bijeg od pogrešaka, ograničeni resursi i preuska specijalizacija, samo su neke od blokada kreativnosti, a u Hrvatskoj ima malo inovacija i jer se ljudi boje rizika. Bitno je razviti poticajno okruženje za inovacije i obrazovati ljude za upravljanje inovacijama jer bez inovacija i kreativnosti nema konkurentske prednosti na današnjem tržištu i u ekonomskom okruženju." Istaknuo je Srića.

Nužno povezivanje snaga izumitelja i snaga znanosti s aspekta ekonomije
O iskustvima inovatora govorio je prof. dr. sc. Dubravko Rogale najnagrađivaniji hrvatski inovator koji u dosadašnjem radu broji 17 inovacija i 18 patenata, među kojima je i inteligentna odjeća koja mijenja debljinu i grije ovisno o vanjskoj temperaturi kao i inteligentna odjeća koja detektira apneju i hrkanje. Radi se o odjeći koja ima ugrađene električne i elektroničke komponente, senzore, aktivatore te uređaje poput mikroračunala i zaslona. Time se omogućava dvosmjerna komunikacija između odjevnog predmeta i okoliša ili onoga koji nosi tu odjeću, a integrirane elektroničke komponente omogućavaju praćenje i motrenje vitalnih funkcija nositelja pametne odjeće.

"Hrvatsko okruženje traži od inovatora da pronađe problem, da tehnički riješi problem,  napravi model rješenja i funkcionalni prototip izuma. Na nama je potom da napišemo i patentnu prijavu i prođemo kroz proceduru patentne zaštite, a to je upravo ono zbog čega nama trebaju stručnjaci koji će završiti ovaj studij. Izrada analize tržišta i potreba tržišta, pokretanje komercijalizacije izuma te izrada poslovnog plana samo su neke od stavki koje mi inovatori ne poznajemo i za koje nam trebaju stručnjaci koji će ih znati riješiti. Upravo me zbog toga oduševila vijest o pokretanju ovoga studija jer će popuniti sve praznine u svijetu inovatorstva, u kojem je nužno povezivanje snaga izumitelja i snaga znanosti s aspekta ekonomije."

Bitno je orijentirati se prema korisniku
Kako komercijalizirati inovacije, na svom je primjeru objasnio Mario Hegeduš, direktor tvrtke Infoart koji je napomenuo kako je danas teško izumiti nešto novo, ali kombiniranjem usluga i tehnoloških rješenja ipak možemo kreirati nešto novo. Tvrtka Infoart prije dvije godine je pokrenula novu aplikaciju Paydo za plaćanje parkiranja, što tada nije bila velika novost jer su već postojale slične aplikacije.

No, osluškivanjem potreba korisnika, oni su ipak kreirali aplikaciju koja nudi jednostavnije i brže plaćanje parkinga u odnosu na druge takve aplikacije.  Hrvoje Hadžić, menadžer za inovacije, strategiju i razvoj poslovanja u tvrtki Ericsson Nikola Tesla potvrdio je na primjeru svoje korporacije kako je bitno stvarati pozitivno okruženje za stvaranje inovativnih rješenja te naglasio kako su u Ericssonu, u posljednjih 20 godina modernizirali inovacijski proces. Danas se mogu pohvaliti statistikom koja kaže da je svaki 4. zaposlenik prijavio ideju, svakom 10. zaposleniku je ideja prihvaćena, a ideja svakog 16. zaposlenika je realizirana. 

Jedinstveni austrijsko – hrvatski studijski program
Svi panelisti složili su se da je u Hrvatskoj nužno poticati razvoj inovacija, a upravo je s tim ciljem na Veleučilištu Baltazar Zaprešić pokrenut novi specijalistički diplomski stručni studij Upravljanje inovacijama. Prvi je to studij upravljanja inovacijama u Republici Hrvatskoj, nastao u suradnji sa Fachhochschule der Wirtschaft, Campus 02 iz Gratz-a. Ova škola koristi EU akreditirani program Master Inovation Management, a Veleučilište Baltazar Zaprešić licencirano je provoditi ovaj program u Republici Hrvatskoj. Program je malo prilagođen hrvatskom obrazovnom sustavu te je dobivena dopusnica od MZOŠ-a 2017. godine. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Odlučili smo se za čvršću spregu s gospodarstvom u Hrvatskoj, onima koji su spremni prihvatiti promjene i inovacije, a i sami ih provode. To su inovativne hrvatske tvrtke ili korporacije koje su prepoznale promjene i u obrazovanju, pa žele poduprijeti svojim znanjima i iskustvima Veleučilište Baltazar na realizaciji ovog novog studija. Gospodarstvenici će činiti Poslovno inovativni savjet Veleučilišta i pomoći nam da promjene budu kontinuirani proces inoviranja obrazovnog programa. Vjerujemo da će i budući studenti ovog studija biti dovoljno inovativni da aktivno sudjeluju u inovativnim promjenama na Veleučilištu."  zaključila je prodekanica prof. dr. sc. Ljubica Bakić-Tomić.

Koncept studijskog programa Upravljanje inovacijama odnosi se na primjenu inovacija u svim segmentima poslovnih procesa. Primjena inovacija u poslovnim procesima u smislu implementacije inovativne tehnologije ili novih inovativnih rješenja čini te poslovne procese jeftinijima i efikasnijima, čime se izravno utječe na smanjenje ukupnih troškova u cjelokupnom poslovanju.

Program omogućava studentima da steknu znanja i razviju sposobnosti nošenja s poduzetničkim prilikama i rizicima, prepoznavanja i oblikovanja poslovnih čimbenika, poticanja inovacijskog duha te pokretanja i upravljanja promjenama s ciljem iskorištavanja inovacijskih i poslovnih prilika. Namijenjen je zaposlenicima različitih struka koji rade u velikim industrijskim poduzećima te malim i srednjim poduzećima u području proizvodnje ili pružanja usluga.  Upisati se mogu svi sa završenim trogodišnjim preddiplomskim stručnim ili sveučilišnim studijem ili sveučilišnim i stručnim diplomskim studijem, a koji žele postati specijalisti u upravljanju inovacijama. Upisi na specijalistički diplomski stručni studij Upravljanje inovacijama su u tijeku, a više informacija pronađite na www.bak.hr.