Na listi deset prioritetnih tržišta srednje i istočne Europe tijekom naredne tri godine vodeće multinacionalke nisu uvrstile Hrvatsku. Najvažnija su im tržišta, očekivano, Rusija, Turska i Poljska. Slijede Ukrajina, Kazahstan, Rumunjska, Češka i Mađarska.

Ono što bi Hrvatima moglo biti interesantno jest da im je na devetom mjestu susjedna Srbija. Azerbejdžan je deseti. Rezultati su to istraživanja koje je nedavno provela austrijska konzultantska kuća CEEMEA Business Group. CEEMEA surađuje s višim menadžmentom 360 multinacionalnih kompanija koje posluju u srednjoj i istočnoj Europi, Bliskom Istoku te u afričkim regijama a najnovija analiza tiče se zemalja srednje i istočne Europe. Malo manje loše 'vijesti' za nas nalaze se na drugoj stranici prezentacije: četiri posto tvrtki-ispitanika namjerava zapošljavati ljude u Hrvatskoj tijekom narednih 12 mjeseci. Što se tiče smanjivanja troškova prodaje i marketinga, šest posto ispitanika tvrdi da će to učiniti u Hrvatskoj a tijekom ove godine 13 posto multinacionalki kod nas planira za oko 13 posto smanjiti broj radnika. Svakako je najgori podatak za Hrvatsku onaj koji se tiče poteškoća u naplati potraživanja: na listi od 23 države po tome smo drugi, odmah iza Rumunjske.

Čak 36 posto kompanija tvrdi da ima probleme s naplatom potraživanja u Hrvatskoj. U tome smo ispred Srbije, BiH, Mađarske, Bugarske, Albanije itd. "Hrvatska već dugo nije konkurentna pogotovo što se tiče poreznog i pravnog sustava. I tu politika već godinama nije ništa napravila. Ne čudi što se Hrvatska ne nalazi na listi 10 država iz regije koje su u fokusu investitora. Srbija je puno povoljnija ulagačima upravo zbog poreznog sustava i jeftinije radne snage. Problem je što se u Hrvatskoj plaće već od sedam, osam tisuća kuna snažno oporezuju a da ne govorim o primanjima od 10 do 12 tisuća kuna koliko prima u prosjeku srednji menadžment. Svaka vojska počiva na snazi od narednika do pukovnika i tako je onda i s biznisom. U Hrvatskoj bi trebalo za plaće do 20 tisuća kuna uvesti stopu oporezivanja od 25 posto a progresivno ići tek nakon tog iznosa. Time se ne bi smanjio priljev u proračun a korist bi za društvo bila puno veća", komentirao je za Poslovni dnevnik Marijan Kostrenčić, lobist i vlasnik konzultantske tvrtke Intel.

Nije optimističan kad je u pitanju jače ulaganje stranaca u Hrvatskoj. "Hrvatska kratkoročno, ali i srednjoročno, pripada krugu država za koje nema interesa. Ulagači su od nas digli ruke i tako će biti sve dok ne pokažemo volju da pravni i porezni okvir učinimo privlačnijim investitorima", zaključuje Kostrenčić. Ni Željka Perića, konzultanta i vlasnika Capera istraživanje nije iznenadilo. "Investitori su usmjereni na velika tržišta i sigurno neće gubiti vrijeme u Hrvatskoj. Rizici postoje i u Rusiji i Turskoj, ali se zbog veličine tržišta tamo i isplati potrošiti vrijeme. No, mi smo odavno propustili multinacionalke i one su ovdje došle samo kao distributeri", kaže Perić.

Podatak da je 36 posto tvrtki iz istraživanja nezadovoljno naplatom potraživanja, prokomentirao je ovako: "To Hrvatskoj sigurno nije reklama, ali je činjenica. Po uvođenju novog zakona, država i njezine tvrtke su se disciplinirale i plaćaju na vrijeme no problem ostaje u zdravstvu. Privatni sektor je iscrpljen, pogotovo građevina ali i drugi veliki sustavi. Bojim se da sve do povećanja razine poslovanja neće biti niti odgovarajućeg keša u tvrtkama. Banke sigurno neće pomagati slabe klijente", zaključuje Perić. Prema istraživanju CEEMEA u ovoj godini oko 13 posto multinacionalki očekuje u Hrvatskoj pad prihoda od prodaje između jedan do 10 posto. Dvadesetak posto njih pritom ne očekuje nikakav rast. Polovica očekuje rast prihoda od prodaje tek od jedan do pet posto. Rastu od pet do 10 posto nada se nešto više od desetak posto ispitanika. Jedva oko tri posto računa na dvoznamenkasti rast na našem tržištu. 

Ulagači su od nas digli ruke i tako će biti sve dok ne poboljšamo pravni i porezni okvir 
M. Kostrenčić Intel

Problemi s neplaćanjem sigurno nisu reklama Hrvatskoj, ali to je činjenica 
Ž. Perić  Caper

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost