U okruženju dubinskih geopolitičkih promjena i preslagivanja globalnih lanaca vrijednosti ključne ekonomije Europske unije već neko vrijeme gube utrku u konkurentnosti, a nove prijetnje dolaze s najavljenim jačanjem trgovinskih ratova na relaciji SAD-EU-Kina.

“U takvim uvjetima Hrvatska danas više nego ikada treba investicije iz zemalja koje ‘dijele karte’ u preslagivanju globalnih lanaca vrijednosti”, jedan je od naglasaka najnovijeg tjednog osvrta Hrvatske udruge poslodavaca kojeg potpisuje njezin glavni ekonomist Hrvoje Stojić.

‘Šparnija’ lokalna država
To, uz ostalo, podrazumijeva i korištenje mogućnosti koje pružaju trendovi seljenja odnosno vraćanja poslovnih procesa u obližnje zemlje, tzv. nearshoringa. Prema zadnjem Savillsovom nearshoring indeksu – čiji glavni kriteriji obuhvaćaju troškove prerađivačke industrije, trošak električne energije, razvijenost infrastrukture i trgovinsku otvorenost – Hrvatska je na relativno visokom petom mjestu među članicama EU.

Stojić s tim u vezi ističe kako je potrebna snažnija podrška investitorima u budućem dizajnu lokalnih lanaca nabave. U ambijentu smanjenih prilika Hrvatska, kaže, brodi na krilima potrošačkog optimizma i javne potrošnje, ali pod pritiskom inflacije koju hrane nekontrolirano podizanje plaća i posljedično rekordna potrošnja.

Oko rasta plaća podsjeća kako je on umnogome potaknut intervencijama države kroz proračunsku masu plaća koja je u dvije godine povećana za 58 posto, te minimalaca koji je u protekle tri godine povećan za 55 posto.

Imajući u vidu neizvjesno ekonomsko okruženje, ali i višegodišnje razdoblje fiskalne ekspanzije, u HUP-u smatraju da je vrijeme za racionalizaciju državne potrošnje, a adresiraju i gdje ponajprije vide prostor za to. Glavna područja su više-manje otprije poznata, no za neka u i kvantificirali ciljeve.

Tako npr. računaju da bi optimizacija jedinica lokalne države kroz funkcionalnu raspodjelu nadležnosti, objedinjavanje i pametnu raspodjelu zadataka mogla donijeti godišnje uštede od oko 150 milijuna eura, ako bi se primijenila na tri četvrtine JLS-a (od njih 576 ukupno).

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

I triput više R&D-a
U vezi sa stalnim apelima za daljnje prebacivanje poreznog tereta s dohotka ostvarenog radom na dohodak ostvaren korištenjem imovine mišljenja su da porezni klin (ove godine na 42,4 posto) treba svesti na razinu “top 5” najkonkurentnijih članica Unije. A da bismo bili predvodnici u regiji Srednje i istočne Europe trebalo bi ga smanjiti za čak 10 postotnih bodova.

Uz dodatno povećanje praga primjene više porezne stope poreza na dohodak, u tom smjeru zagovaraju i ograničavanje osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće. U većini članica Unije takva ograničenja postoje, a raspon se kreće od dvije do šest prosječnih plaća, kaže Stojić.

U sferi parafiskalnih nameta, čija smanjenja (i ukidanja) nameće i proces pristupanja OECD-u, drže da bi ih trebalo srezati za 30 posto kroz četiri godine, uz digitalizaciju administrativnih procesa i racionalizaciju “obveza” nametnutih primjenom EU regulative. Isto tako, u HUP-u opetovano pozivaju i na strukturne reforme u zdravstvenom sustavu.

Zalažući se za to da se javnom zdravstvu omogući ulaganje u nove tehnologije, znanje i preventivu, uz istodobnu štednju kroz manju mrežu bolnica, objedinjenu javnu nabavu, redukciju duple dijagnostike te fokus na ishode liječenja, procjenjuju da bi se time troškovi mogli srezati za najmanje 20 posto.

Vezano uz konkurentnost, pak, poslodavci drže da je kroz prilagodbe Zakona o poticanju ulaganja najboljoj praksi zemalja u okruženju moguće otvoriti prostora za čak trostruko veća ulaganja u istraživanja i razvoj (R&D) kako bi se približila razini od pet posto BDP-a. Put prema tome vide u poreznim olakšicama i jačoj potpori institucija i tržišta kapitala.