EN DE

Moskva privatizira elektroenergetski sustav za 65 milijardi eura

Autor: Daniel Patrik Brčić
13. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Prema dostupnim informacijima, na sastanak s Anatolijem Čubajsom čekaju financijaši iz Credit Suissea, Morgan Stanleya, Merrill Lyncha, Goldman Sachsa i Deutche banke

Vlasti Ruske Federacije počele su pripremati privatizaciju nacionalne energetske mreže za koju planiraju prodati kako bi u njenu modernizaciju strani ulagači investirali 65 milijardi eura u sljedeće četiri godine. Ovaj ambiciozni plan najvažniji je gospodarski projekt u Rusiji jer ekonomski analitičari su uvjereni da ako modernizacije elektroenergetskog sustava bude nesupješna svi pozitivni privredni rezultati koje su ruske tvrtke ostvarile u proteklih nekoliko godina mogli bi biti bezvrijedni. Naime, stanje sustava je loše i brojne od Moskve udaljene regije ne samo da sve češće imaju redukcije struje već svake zime stotine građana umire od hladnoće jer ostaju i bez grijanja. Dva najveća ruska grada, Moskva i Sankt Petersburg, lani su nakon dugog niza godina također morala trpjeti dnevne obustave isporuka električne energije. Inače, na čelo projekta imenovan je Anatolij Čubajs koji se ovoga tjedna priprema krenuti u pet krug ‘zavođenja’ potencijalnih zapadnih investitora, a u prijašnja četiri putovanja diljem svijeta uspio je dogovoriti ulaganja u visini milijardu američkih dolara dok mu je, po svemu sudeći, prošli petak uprava talijanske energetske kompanije Enel obećala najmanje dvije i pol, a najviše pet milijardi dolara investicija u modernizaciju dotrajalog sustava. Poslije tog dogovora pred medije je izišao predsjednik uprave Enela Fulvio Conti koji nije skrivao zadovoljstvo dogovorenim poslom rekavši kako je u smislu velikih poslova Rusija na prvom mjestu. Što se pak tiče Čubajsa, iako posljednjih godina nije bio previše u medijima, njegovo ime ostalo je poznato iz vremena predsjednikovanja Borisa Jeljcina kada je provedena prva ruska kuponska privatizacija na kojoj su se obogatili tadašnji mladići poput Mihaila Hodorkovskog i Romana Abramoviča, ali i brojni tejkuni starije generacije Boris Berezowsky, Gusinsky i drugi. Iako je loše provedena privatizacija ostavila mrlju na imidžu Anatolija Čubajsa, par godina u zavjetrini bilo je dovoljno da se ‘opere’ jer kako je ispalo na kraju, sam Čubajs se nije obogatio. Barem ne kao oligarsi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kako tada strane kompanije nisu uspjele ući u tu kuponsku privatizaciju, ostale su ‘kratkih rukava’, današnju priliku da uđu u ruski elektroenergetski sustav ne žele propustiti. Tako da Čubajs ima gužvu jer nema financijske institucije koja nije zainteresirana za posao. Prema informacijima stranih medija, na sastanak čekaju financijaši iz Credit Suissea, Morgan Stanleyja, Merrill Lyncha, Goldman Sachsa i Deutche banke. Svi oni žele dio kolača modernizacije ruske elektroprivrede jer bi se u samo četiri godine trebalo investirati 79 milijardi dolara. Osim toga, od postojeće tvrtke za proizvodnju i distribuciju električne energije trebalo bi se stvoriti 20 novih kompanija koje bi do 2010. više puta trebale povećale proizvodnju. Plan restrukturiranja trebao bi i povećati iskoristivost termoelektrana, prije svega plina, a to zanima i najvećeg svjetskog proizvođača zemnog plina – Gazprom. Naime, sadašnja iskoristivost plina u dotrajalim elektranama svega je 60 posto, što znači da bi s povećanjem iskoristivosti Gazprom mogao više svojih resursa prodavati na stranim tržištima po mnogo višim cijenama od onih na ruskom tržištu gdje ruski energetski div mora sniziti cijene da bi građani Ruske Federacije mogli preživjeti zime. Također je zanimljivo da se strani ulagači ne boje za svoju investiciju iako je prvi pokušaj privatizacije elektroenergetskog sustava 1998. godine prošao katastrofalno za zapadne financijske institucije jer je odmah po zaključenju natječaja Rusiju pogodila velika financijska kriza koja je gotovo uništila sve one koji su tada investirali.

Vlasti Ruske Federacije počele su pripremati privatizaciju nacionalne energetske mreže za koju planiraju prodati kako bi u njenu modernizaciju strani ulagači investirali 65 milijardi eura u sljedeće četiri godine. Ovaj ambiciozni plan najvažniji je gospodarski projekt u Rusiji jer ekonomski analitičari su uvjereni da ako modernizacije elektroenergetskog sustava bude nesupješna svi pozitivni privredni rezultati koje su ruske tvrtke ostvarile u proteklih nekoliko godina mogli bi biti bezvrijedni. Naime, stanje sustava je loše i brojne od Moskve udaljene regije ne samo da sve češće imaju redukcije struje već svake zime stotine građana umire od hladnoće jer ostaju i bez grijanja. Dva najveća ruska grada, Moskva i Sankt Petersburg, lani su nakon dugog niza godina također morala trpjeti dnevne obustave isporuka električne energije. Inače, na čelo projekta imenovan je Anatolij Čubajs koji se ovoga tjedna priprema krenuti u pet krug ‘zavođenja’ potencijalnih zapadnih investitora, a u prijašnja četiri putovanja diljem svijeta uspio je dogovoriti ulaganja u visini milijardu američkih dolara dok mu je, po svemu sudeći, prošli petak uprava talijanske energetske kompanije Enel obećala najmanje dvije i pol, a najviše pet milijardi dolara investicija u modernizaciju dotrajalog sustava. Poslije tog dogovora pred medije je izišao predsjednik uprave Enela Fulvio Conti koji nije skrivao zadovoljstvo dogovorenim poslom rekavši kako je u smislu velikih poslova Rusija na prvom mjestu. Što se pak tiče Čubajsa, iako posljednjih godina nije bio previše u medijima, njegovo ime ostalo je poznato iz vremena predsjednikovanja Borisa Jeljcina kada je provedena prva ruska kuponska privatizacija na kojoj su se obogatili tadašnji mladići poput Mihaila Hodorkovskog i Romana Abramoviča, ali i brojni tejkuni starije generacije Boris Berezowsky, Gusinsky i drugi. Iako je loše provedena privatizacija ostavila mrlju na imidžu Anatolija Čubajsa, par godina u zavjetrini bilo je dovoljno da se ‘opere’ jer kako je ispalo na kraju, sam Čubajs se nije obogatio. Barem ne kao oligarsi.

Kako tada strane kompanije nisu uspjele ući u tu kuponsku privatizaciju, ostale su ‘kratkih rukava’, današnju priliku da uđu u ruski elektroenergetski sustav ne žele propustiti. Tako da Čubajs ima gužvu jer nema financijske institucije koja nije zainteresirana za posao. Prema informacijima stranih medija, na sastanak čekaju financijaši iz Credit Suissea, Morgan Stanleyja, Merrill Lyncha, Goldman Sachsa i Deutche banke. Svi oni žele dio kolača modernizacije ruske elektroprivrede jer bi se u samo četiri godine trebalo investirati 79 milijardi dolara. Osim toga, od postojeće tvrtke za proizvodnju i distribuciju električne energije trebalo bi se stvoriti 20 novih kompanija koje bi do 2010. više puta trebale povećale proizvodnju. Plan restrukturiranja trebao bi i povećati iskoristivost termoelektrana, prije svega plina, a to zanima i najvećeg svjetskog proizvođača zemnog plina – Gazprom. Naime, sadašnja iskoristivost plina u dotrajalim elektranama svega je 60 posto, što znači da bi s povećanjem iskoristivosti Gazprom mogao više svojih resursa prodavati na stranim tržištima po mnogo višim cijenama od onih na ruskom tržištu gdje ruski energetski div mora sniziti cijene da bi građani Ruske Federacije mogli preživjeti zime. Također je zanimljivo da se strani ulagači ne boje za svoju investiciju iako je prvi pokušaj privatizacije elektroenergetskog sustava 1998. godine prošao katastrofalno za zapadne financijske institucije jer je odmah po zaključenju natječaja Rusiju pogodila velika financijska kriza koja je gotovo uništila sve one koji su tada investirali.

Prva na burzi tvrtka OGK-5
Testiranje plana privatizacije elektroenergetskog sustava bit će u studenom ove godine kada će se na burzi ponuditi dionce tvrtke OGK-5 koja je nastala u travnju ove godine spajanjem četiri manje regionalne tvrtke. Do danas pet posto udjela kupio je ruski bogataš Vladimir Potanin koji pregovara s lokalnim čelnicima o kupnji još većeg dijela vlasništva. Od drugih zainteresiranih, najveću želju pokazuje talijanski Enel, ali će se za dionice morati boriti s Gazpromom koji je najveći pojedinačni dioničar u u cijelokupnom elektroenergetskom sustavu Rusije sa 11,6 posto. Inače, do vlasništva je došao putem nenaplaćenih isporuka zemnog plina.

Autor: Daniel Patrik Brčić
13. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Kad se pogleda graf, jasno se vidi da su termoelektrane oslonac svake elektroprivrede. E sad nije mi jasno, kako to da elektroprivreda Sarajeva, koja ima više termoelektrana i bolju poziciju za gradnju još, slabije kotira nego elektroprivreda Mostar? Bilance neću opće gledati, jer to je samo da se odradi i “taj” posao. Kužim i to da je energija iz HE “zelena” energija, ali opet.. Kužim da su i jedna i durga podcjenite i krivo vrijednovane, ali tolika razlika.. Bit će to obrunuto u dogledno vrijeme [smiley11] No što će rusi sa tolikim kešom? Dobro nam došli dragi rusi [smiley2]

Moglo bi vas Zanimati