Jan Fanta na čelu je Ernst&Young Savjetovanja za Hrvatsku, i zemlje regije od Mađarske, Slovačke, Češke, Slovenije do Srbije.

Uspoređujući stanje nacionalne ekonomije s regijom, beskompromisno odbacuje mogućnost da će Vlada zadovoljiti zahtjeve Bruxellesa za uštedama samo na prihodima proračuna. "Državni aparat je prevelik i ako promatramo s bihevioralnog gledišta što više novca imamo na raspolaganju, više i trošimo što vrijedi za većinu država. Također, postoji ogroman potencijal za uštedu i bilo bi šteta ne iskoristiti ga jer fokusiranjem na troškove država šalje značajan signal tržištu i građanima", poručuje Fanta.

Kao partner u Ernst&Young savjetovanju, možete li usporediti trenutni ekonomski položaj Hrvatske prema ostalim zemljama?
Očekivani oporavak se gotovo nigdje još nije dogodio, čak i u zemljama u kojima je oporavak u tijeku, on nije onakav kakvim se predviđao. Nažalost, takva je situacija u našoj regiji, Europi i svijetu. Gledajući pozitivno, izašli smo iz najduže financijske globalne krize s relativno malom štetom po realnu ekonomiju i živote ljudi. U Hrvatskoj, u usporedbi s većinom ostalih zemalja u regiji, oporavak se čini sporiji i vjerojatno će pratiti razvoj eurozone i regionalnih ekonomija poput Poljske, Češke i Mađarske. 

Hrvatska se posljednja oporavlja od recesije, strukturnih reformi nema. Koje biste reforme istaknuli kao ključne?
Mislim da postoje zemlje koje su u još kasnijoj fazi izlaska iz recesije nego što je to Hrvatska. Ono što je važno jest potaknuti pozitivna očekivanja, kao i samo gospodarstvo što će se onda međusobno dalje poticati i jačati. Ključno je započeti strukturne reforme, posebice u zemljama kao što je Hrvatska, čiji je potencijal u tome što ima puno prostora za unapređenje. Hrvatska ima relativno veliki udio zaposlenih u javnom sektoru kao i previsok udio javnih rashoda u BDP-u pa su važne sve reforme koje će pridonijeti njihovom smanjenju. To uključuje i kontinuiranu identifikaciju neiskorištene imovine i njihovu privatizaciju, učinkovitije vladino planiranje, uključujući outsourcing i zajedničke službe gdje god je to moguće, te kao i u ostalim zemljama regije, zdravstvene i mirovinske reforme. Neke od ovih reformi su nepopularne i mogle bi biti bolne ili komplicirane za provođenje ako gledamo kratkoročno, no njihovo odgađanje nije rješenje.

Fiskalna politika prilagođava se u skladu s Postupkom prekomjernog deficita (EDP). Može li se prilagodba provesti fokusirajući se uglavnom na proračunske prihode?
Po mom mišljenju ne može se fokusirati samo na proračunske prihode, zbog četiri glavna razloga. Prvo, spomenuti državni aparat je prevelik, a ako promatramo s bihevioralnog gledišta – što više novca imamo na raspolaganju, više i trošimo što vrijedi za većinu država. Treće, postoji ogroman potencijal za uštedu i bilo bi šteta ne iskoristiti ga. I konačno, fokusiranjem na troškove država šalje značajan signal tržištu i građanima.

Koje biste regionalne primjere izdvojili kao najučinkovitije odgovore zahtjevima EDP-a? Da li ih je moguće zadovoljiti bez rezanja plaća i mirovina?
Postoje različiti pristupi. Jedan se odnosi na postojanje strogog zakona o proračunskom deficitu koji bi prisiljavao vladu da ga se pridržava. Drugi pristup se odnosi na rezanje troškova u javnom sektoru uključujući  i plaće. Hrvatska ima relativno visoke plaće po stanovniku u odnosu na BDP, a stanje je nepromijenjeno posljednjih nekoliko godina pa u tom području postoji dosta prostora. Problem s takvim rezovima je njihova nepopularnost i negativan utjecaj na kratkoročnu potražnju što posljedično utječe na prihode državnog proračuna. To je jedan od razloga što rezultati takvih mjera nisu tako pozitivni kao što se prvotno očekivalo. Međutim, postoji ogroman potencijal u korištenju fondova Europske unije kao i drugim dostupnim načinima financiranja. Primjerice, Hrvatska je do sada iskoristila samo oko 30 posto ukupnih dodijeljenih sredstava za prvo programsko razdoblje. Kada bi se za različite projekte sredstva povlačila brže (neke zemlje već koriste više od 50 posto sredstava) uz odgovarajući rast, problem ne bi bio u potpunosti riješen, ali bi se značajno pridonijelo njegovom rješavanju. Dakle, odgovor leži u pravoj kombinaciji mjera što se razlikuje od zemlje do zemlje. Međutim, neki rezovi ili barem zamrzavanje plaća i mirovina vjerojatno su neizbježni u situaciji u kakvoj se nalazi Hrvatska.

Koji sektori u Hrvatskoj imaju najveći potencijal za brzi rast i uspješno konkuriranje na tržištu EU-a?
Putujem dosta po cijeloj regiji, nedavno me pogled iz aviona na letu iz Beča ponovno podsjetio kako je hrvatski krajolik lijep. Ako je Austrija u stanju dobiti toliko od turizma raspolažući, u najboljem slučaju, sa sličnim prirodnim resursima mislim da u Hrvatskoj postoji veliki potencijal za napredovanje na ljestvici unapređivanjem sadržaja, infrastrukture i usluga na dobro odabranim područjima. Nadalje, Hrvatska je dobro pozicionirana da bude most između zapadne Europe i ostalih jadranskih zemalja koje imaju još više prostora za unapređenje od Hrvatske i značajna je logistička poveznica mediteranskih trgovačkih putova koji prolaze u blizini Sueskog kanala. S druge strane, Hrvatska u ovom trenutku nije dobra destinacija za radno intenzivnu proizvodnju ili usluge koje mogu biti smještene bilo gdje drugdje, i to zbog relativno visokih troškova rada, tako da se treba usredotočiti na aktivnosti kojima se kreira dodana vrijednost, koje, međutim, predstavljaju vrlo konkurentno područje. Opet, državni poticaji i korištenje fondova EU trebaju uzeti u obzir sve ove činjenice u cilju donošenja dugoročnih rezultata.

Da vam se danas obrati strani investitor s idejom da investira u regiju, koju zemlju biste preporučili i zašto?
To ovisi o mnogim faktorima; industriji, potrebnoj radnoj snazi, porezima, investicijskom horizontu, sklonosti riziku i svim tim "tvrdim" kriterijima. Također važno, a na što ponekad zaboravljamo, o mogućnosti povezivanja s drugim zemljama, kvaliteti života inozemnih radnika i njihovih obitelji te ostalim "mekim" kriterijima. Preporučio bih da se Hrvatsku ozbiljno uzme u obzir za investicije vezane za infrastrukturu kao što je logistika, zatim za proširenje svega onog što već uspješno posluje, za jačanje turizma te gdje god se pokažu visoka očekivanja vezana za kvalitetu života ključnih menadžera i vlasnika. Čujem dosta primjera vlasnika srednje velikih poduzeća s njemačkog i češkog govornog područja koji premještaju svoje poslovanje u Hrvatsku jer se ti isti vlasnici žele u mirovini skrasiti ovdje. Utjecaj takvih poteza često se podcjenjuje jer pojedinačno ne znači mnogo, ali bi kumulativno mogao biti značajan i vrijedan podrške kroz poticaje.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Mirovinci kao zakrpe

Što mislite o ideji korištenja mirovinskih fondova u svrhu krpanja proračunskih rupa u regiji, kao i u Hrvatskoj?

Istina je da ih neke zemlje već koriste na ovaj ili onaj način. Osobno vjerujem da te mjere potencijalno predstavljaju vrlo opasne presedane jer pokazuju da država može prekršiti svoja obećanja. Dio populacije i financijskog tržišta je na to osjetljiv pa čak i kratkoročni rezultat može biti kontraproduktivan. S dugoročnijeg stajališta, važno je dodatno diverzificirati mirovinsku štednju i naučiti ljude da budu odgovorniji čemu ove mjere ne idu u prilog.