Niz pozitivnih ekonomskih pokazatelja potkraj prošlog tjedna nastavljen je objavama rasta industrijske proizvodnje 24. mjesec zaredom te dvoznamenkastog rasta siječanjskog robnog izvoza, a kasno u petak poticajnim izvješćem oglasila se i rejting agencija Moody's. Uz zadržavanje postojećih ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske, kratkoročne je izglede poboljšala s negativnih na stabilne. Moody'sovo se izvješće preklopilo sa završnicom priprema novog inozemnog zaduženja države za potrebe refinanciranja obvezničkog duga koji dospijeva u drugoj polovici travnja.  

Ministar financija Zdravko Marić i njegov tim za upravljanje javnim dugom danas bi u Londonu trebali donijeti odluku o izdanju euroobveznica. Travanjsko dospijeće premašuje 8,5 milijardi kuna pa se među financijašima računa da će, budu li potražnja i traženi prinosi zadovoljavajući, iznos novog izdanja biti oko 1,5 milijardi eura, i to najvjerojatnije na rok od deset godina.  Moody'sova korekcija 'outlooka' nabolje u smislu potražnje svakako nije zgorega. Što je veća potražnja, bolji su izgledi da konačna cijena bude povoljnija – barem u mjeri u kojoj se "višak potražnje" po većim traženim kamatama (prinosima) može odbaciti. Glavna makroekonomska i fiskalna uporišta za nešto bolje izglede rejtinga ove su se godine već odrazila na cijenu hrvatskog duga.

No, premda je premija rizika mjerena razlikom traženih prinosa u odnosu na referentni njemački dug smanjena, u novije vrijeme blago se povećavaju upravo referentne cijene, što zapravo poništava efekt niže premije rizika. Tržišne cijene trenutno na hrvatski 10-godišnji dug impliciraju prinos nešto iznad 3 posto. Primjera radi, prinosi na referentni njemački dug iste ročnosti lani su bili i negativni, a sa 0,2 posto početkom ove godine porasli su na trenutnih gotovo 0,5 posto. Europska središnja banka i dalje se drži ekspanzivne politike i zasad ne povećava referentne eurske kamate, no analitičari u pogledu globalnog kretanja kamatnih stopa mahom predviđaju njihov porast. Tako su, primjerice, na tržištima umnogome već ugrađena očekivanja da će na ovotjednom sastanku američkog Feda uslijediti podizanje kamatnjaka.

A kroničari zbivanja na tržištu duga prošli su tjedan primijetili i da su prinosi na 10-godišnji američki dug prvi put ove godine premašili 2,52 posto. Analitičari središnje banke ističu pak kako je Hrvatska, uz Bugarsku, u prva dva mjeseca ove godine zabilježila najveće smanjenje premije rizika (za oko 0,4 postotna boda) među europskim zemljama s tržištima u nastajanju. No, premija rizika koju plaća Hrvatska i dalje je viša u odnosu na usporedive zemlje Srednje i Istočne Europe. Primjera radi, Slovačka je nedavno na međunarodnom tržištu prvi put prodala obveznice na rok od 20 godina, i to uz prinos od dva posto. U isto vrijeme, investitori se u slučaju Češke na rok od 10 godina zadovoljavaju prinosima manjima od 0,8 posto, odnosno premijom rizika od približno 0,3 postotna boda u odnosu na Njemačku.

Usporedbe s tranzicijskim odlikašima samo su podsjetnik na razmjerno nisku bazu i kad su posrijedi pomaci u kreditnom rejtingu. Moody's je poboljšanje izgleda objasnio jačim srednjoročnim rastom gospodarstva nego što se očekivalo nakon izlaska iz šestogodišnje recesije, no prosječnu stopu rasta BDP-a u odnosu na usporedive zemlje SIE i dalje vide nešto manjom (2,5 prema 2,8 posto). "Rast je postao široko utemeljen, odražavajući dobru izvedbu u izvozu roba i usluga, povećanje potrošnje kućanstava i investicija, kao i javne potrošnje", ističu u toj agenciji. Dodatnom ubrzanju rasta u ovoj godini trebala bi pridonijeti labavija fiskalna politika Vlade, kao i rast investicija.

Dok je kod javnih ključni oslonac jače povlačenje sredstava iz EU fondova, rastu privatna ulaganja pogoduje obilna likvidnost u bankarskom sustavu i općenito bolji uvjeti financiranja. Osim toga, u Moody'su ističu kako će političke neizvjesnosti u konkurentskim turističkim odredištima (od Sjeverne Afrike do Turske) nastaviti ići u prilog Hrvatskoj. Ako je pak suditi prema riječima ministra Marića, čini se da bi lanjski deficit mogao biti manji od većine aktualnih procjena koje se vrte između 1,5 i 1,8 posto BDP-a.

Vjeruje kako će i službene brojke, prema europskim statističkim standardima, pokazati da je fiskalni deficit u 2016. bio tek malo iznad jedan posto BDP-a, odnosno da je proračun, kad se izuzmu troškovi kamata, bio u plusu oko osam milijardi kuna. "Vlada je pokazala da se u kratkom roku dugogodišnji negativni trendovi mogu prekinuti", kaže Marić, no to, kao i Moody'sovi naglasci o rizicima i strukturnim slabostima, samo je razlog više da se "sad nikako ne smije stati". Mi svoje domaće zadaće i reformske korake moramo napraviti zbog nas samih, zaključio je. Program reformi i lani je bio ocijenjen solidnim; ostaje nadati se da će konačno biti više i provedbe.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost