Agencija Moody’s potvrdila je u petak kreditni rejting Hrvatske ‘Baa2’ i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, istaknuvši smanjenje javnog duga, gospodarski rast znatno iznad prosjeka eurozone i efikasnije institucije.

Moody’s je podigao kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju u srpnju prošle godine, nakon formalnog završetka postupka ulaska u eurozonu.

U petak potvrdili su rejting ‘Baa2’ koji označava umjereni kreditni rizik i izmijenili izglede iz ‘stabilnih u ‘pozitivne’.

“Potvrda rejtinga ‘Baa2’ odražava fiskalnu snagu Hrvatske i snagu institucija i sustava upravljanja koji su znatno snažniji od ostalih zemalja s istim rejtingom”, objasnili su u Moody’su.

Naglašavaju ipak da gospodarstvo i dalje ograničavaju snažno oslanjanje na turizam i strukturni izazovi koji proizlaze iz starenja populacije.

Kreditno su ograničenje i dalje i umjerena izloženost Hrvatske geopolitičkom i riziku u bankovnom sektoru, dodaju.

Izmijenili su pak izglede u pozitivne, signaliziravši da bi mogli podići rejting, budući da su, po njihovoj ocjeni, sve veće šanse da će se javni dug smanjiti značajnije no što do sada očekivali.

Istaknuli su i mogućnost jačanja potencijala za rast hrvatskog gospodarstva koje bi po njihovoj procjeni u ovoj i idućim godinama trebalo rasti znatno snažnije od prosjeka eurozone i većine sličnih zemalja u srednoj i istočnoj Europi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Izdvajaju i efikasnu realizaciju opsežnog programa ulaganja i reformi u sklopu Plana za oporavak i otpornost, koja svjedoči o poboljšanoj učinkovitosti institucija i sustava upravljanja u cjelini, zaključuju.

Povoljno refinanciranje

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosit će na kraju godine 61,1 posto, procjenjuje Moody’s, a u 2024. spustit će se na 58,3 posto, izračunali su.

U 2025. trebao bi se po njima dodatno smanjiti, na 56,3 posto, što bi značilo da bi bio gotovo 15 postotnih bodova niži no što je bio prije pandemije.

“Prognozirani pad udjela duga u BDP-u i dalje je snažniji i dublji no što je Moody’s do sada očekivao.”

Relativno povišeni dug bio je do sada glavna slabost kreditnog profila Hrvatske, a kontinuirano smanjenje znatnije će približiti Hrvatsku zemljama s Baa rejtingom, ističu.

Očekuju istodobno da će “metrika cjenovne dostupnosti duga” biti znatno snažnija nego kod većine zemalja u toj skupini jer vlada unatoč naglim promjenama kamatnih stopa u svijetu još uvijek značajan dio refinancira po nižim kamatnim stopama no što je izdan.

Naglo smanjenje udjela duga u BDP-u dijelom počiva na iznimno snažnom rastu realnog BDP-a u 2021. i 2022. godini kada se gospodarstvo oporavljalo od pandemijskog šoka i snažnom rastu nominalnog BDP-a u okruženju visoke inflacije u 2022. i 2023.

Realni BDP trebao bi solidno rasti i u ovoj i u idućoj godini, procjenjuju, što znači da će se i dalje smanjivati i javni dug iskazan udjelom u BDP-u.

Skromni manjak

Kontinuirano smanjenje javnog duga poduprijet će i općenito uravnotežena primarna proračunska pozicija u idućim godinama, napominju u Moody’su.

U ovoj godini proračun bi trebao bilježiti manjak od 0,4 posto BDP-a zbog mjera potpore kojima vlada ublažava inflatorni šok kućanstvima i kompanijama.

U idućoj godini manjak bi trebao porasti na 1,9 posto BDP-a zbog zahtjeva za većom nominalnom potrošnjom na mirovine i plaće u javnom sektoru kako bi se ublažio inflatorni šok, ali i pojačanih ulaganja financiranih kreditima u sklopu programa oporavka i otpornosti.

U 2025. trebao bi se smanjiti na jedan posto BDP-a.

Usluge i potrošnja

Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj i idućim godinama rasti po stopama tek nešto nižim od tri posto, procjenjuju u Moody’su.

To je znatno snažniji rast no što Moody’s prognozira eurozoni čije bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo porasti za 0,7 posto i za 1,1 posto u 2024. Hrvatska bi tempom rasta trebala nadmašiti i većinu sličnih zemalja srednje i istočne Europe, napominju u agenciji.

Relativno visoke stope rasta mogu se dijelom pripisati strukturi hrvatskog gospodarstva koje uglavnom počiva na uslugama, posebno na turizmu.

To je Hrvatsku u 2022. i 2023. poštedilo udarca visokih cijena energije i usporavanja u širem europskom gospodarstvu koji su teže pogodili industriju, objašnjavaju u Moody’su.

Mogući razlog vide i u snažnoj potrošnji kućanstava zahvaljujući povećanju plaća koje je, kako navode, općenito držalo korak s inflacijom zbog tijesne ponude na tržištu rada.

Prostor za daljnji rast turizma u idućim godinama bit će manji, ali izglede za gospodarstvo trebali bi i dalje podupirati umjereni rast izvoza i potrošnja, procjenjuju u Moody’su.

“Glatka” provedba

Glavni je razlog poboljšanih gospodarskih izgleda ipak “vrlo značajan” iznos sredstava EU-a za ulaganja koji će Hrvatskoj biti dostupan u idućim godinama, ističu.

Moody’s očekuje da će novac iz Fonda za oporavak i otpornost dosegnuti oko 13 posto BDP-a u 2023., pri čemu će oko polovinu iznosa činiti bespovratna pomoć a ne krediti, ističu.

Provedba reformskih i investicijskih projekata u sklopu Plana za oporavak i otpornost teče zasada “vrlo glatko”, a efikasnost vlasti navodi na zaključak o poboljšanoj efikasnosti institucija i sustava upravljanja u cjelini, važnog faktora u ocjeni dužničkih papira, ističu.

Težište na manjem dugu

Napominju da bi mogli podići kreditni rejting Hrvatske bude li se javni dug iskazan udjelom u BDP-u i dalje smanjivao snažnije no što su očekivali, uz očuvanje cjenovne dostupnosti duga.

Pozitivno bi vrednovali i kontinuiranu efikasnu provedbu u djelo Plana za oporavak i otpornost.

Izmijenit će pak ponovo izglede za rejting iz pozitivnih u stabilne ili signalizirati sniženje rejtinga ako se trend smanjivanja duga promijeni, uz značajno ublažavanje proračunske politike.

Negativno bi na rejting utjecali i značajno slabiji izgledi za gospodarstvo no što Moody’s trenutno očekuje i oslabljeni kapaciteti Hrvatske za efikasnu provedbu Plana za otpornost i oporavak.

Rejting bi u pitanje mogli dovesti i pojačani geopolitički rizici koji bi negativno utjecali na hrvatsko gospodarstvo i na javne financije, upozoravaju.