Mađarski Mol pokrenuo je još jedan proces protiv Hrvatske u Bruxellesu – Europskoj komisiji žalili su se na zakon o energiji, točnije na njegove odredbe iz članka 4. prema kojoj su rafinerije i ostala energetska infrastruktura objekti od strateške važnosti za hrvatsku državu.

Njihovim vlasnicima tim se člankom postavlja obveza održavanja, tehnološkog unapređenja i modernizacije u skladu sa Strategijom energetskog razvoja i interesima Hrvatske. Iz Europske komisije u Zagreb su već počeli stizati neslužbeni upiti o Molu spornim zakonskim odredbama, a prema dostupnim informacijama, Mol se otvoreno Komisiji žalio kako mu propisane obveze u Hrvatskoj krše prava jer se njima dovodi u pitanje mogućnost zatvaranja rafinerija. Nije tajna da je strateški partner države u Ini planirao u 2014. godini gasiti rafineriju u Sisku, a kroz četiri godine takva solucija predviđana je i za rafineriju u Rijeci. Od Europske komisije stoga traže zaštitu i istragu je li navedeni zakon u skladu sa pravnim standardima EU. Europska komisija inače još nije zauzela službeni stav ni o prošloj tužbi Mola vezanoj uz slučaj Zakona o privatizaciji Ine iz 2002. i odredbe iz članka 10. kojima se hrvatskoj državi daju posebna dioničarska prava.

Pri tom  mađarskog partnera najviše "žulja" pravo države na veto u donošenju pojedinih važnih odluka. U pregovaračkom postupku s EU država se obvezala na izmjene tog zakona, ali to još nije provela. Postupak izmjena bio je iniciran prije godinu i pol, tada se tvrdilo da ga je požurivao Siniša Petrović, predsjednik Nadzornog odbora Ine, ali se u međuvremenu zastalo. Tek je ovih dana najavu ponovnih aktivnosti na zakonu o privatizaciji Ine dao predsjednik Vlade Zoran Milanović. Zanimljivo je, međutim, da je još u veljači ove godine, dakle prije četiri mjeseca, Ministarstvo vanjskih poslova dalo pismeno očitovanje Komisiji vezano uz ovaj slučaj, a u njemu je pojašnjeno kako se odustalo od usvajanja tih zakonskih izmjena radi sudskih postupaka koji su u tijeku, a u kojima bi se među ostalim trebalo utvrditi i je li Mol nezakonito, kriminalnim i koruptivnim radnjama, stekao upravljačka prava u Ini.

U tijeku su, pored toga, također i arbitražni postupci koji se vode radi ugovora i prava stečenih na temelju zakona o privatizaciji Ine. "Stav Republike Hrvatske je da ne bi trebalo ići u izmjene zakonodavnog okvira sve dok traju navedeni postupci, koji se izravno tiču procesa privatizacije Ine", zaključak je dopisa MVP-a iz veljače. U međuvremenu je u jednom od postupaka izrečena pravomoćna sudska presuda, pa je pozicija Hrvatske u ovom trenutku bitno poboljšana, no idalje se s velikom oprezom iz vladinih redova komentira buduće izmjene. Sam premijer Milanović dao je naslutiti da bi izmjene mogle biti brze, ali iz resornog Ministarstva gospodarstva suzdržano se i tek na neslužbenoj razini govori o pripremama zakonskih izmjena i aktivnostima na njima. Točnije, izrada novih zakonskih odredbi nije još započela, a stajalište po viđenju Ministarstva gospodarstva u pogledu zakona o Ini nije se promijenilo.

Hrvatska se, kažu naši sugovornici, jest obvezala u postupku ulaska u EU na izmjene ovog zakona, no još uvijek ima vremena za taj postupak. Europska komisija, naime, može tek nakon tri godine od pristupanja u punopravno članstvo reagirati i poduzeti odgovarajuće mjere ako Hrvatska ne ispuni obveze iz članka 38. pristupnog ugovora. Ukoliko ocijeni da Hrvatska nepravovremenim mijenjanjem ovog zakona Hrvatska nije postupila po Ugovoru o funkcioniranju EU, Komisija ima mogućnost pokrenuti i postupak zbog povrede po članku 258. UFEU, no argumenti RH zbog kojih zakon još nije mijenjan, uvjereni su u nadležnim ministarstvima, imaju dovoljnu pravnu težinu da se to ne dogodi.