Predsjednica Skupštine grada Zagreba i voditeljica inicijative lokalnih samouprava za pravo na distributivno-telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK), Tatjana Holjevac, pozvala je saborske zastupnike da na glasovanju u petak ne prihvate novi Zakon o elektroničkim komunikacijama i najavila da će u slučaju da on ipak bude usvojen pokrenuti ustavnu tužbu kako bi ga osporila.

Veliki sistemski zakon
Zakon o elektroničkim komunikacijama, koji bi trebao regulirati tržišta telekomunikacija, poštanskog prometa, interneta te dijelom poslovanje radijskih i tv kuća, ukupne vrijednosti više od 30 milijardi kuna, podijelio je političku elitu i izazvao nezapamćen interes operatera, potrošačkih udruga i drugih zainteresiranih stranaka. Vlast, koja ga podržava, progurala je njegovo donošenje u ubrzanoj proceduri dok se oporba usprotivila donošenju, kako ga nazivaju, “velikog sistemskog zakona”, bez temeljite saborske rasprave u dva čitanja. “Pozivam saborske zastupnike da ne prihvate ovaj zakon, jer vlada njime želi pokloniti DTK, odnosno imovinu lokalnih samouprava tvrtki T-HT, znači privatnom operateru u većinskom stranom vlasništvu. Kao posljedicu toga, vojska, policija i sigurnosne službe morat će od T-HT-a ishoditi dozvolu za postavljanje vlastite komunikacijske infrastrukture što izravno ugrožava nacionalnu i obrambenu sigurnost Hrvatske. Povrh toga, T-HT će kroz kontrolu nad DTK biti povlašten što će dovesti do diskriminacije i netransparetnosti u tržišnoj utakmici u telekomunikacijama”, kaže Holjevac.

Reakcije iz EU
Zakon kakav je predložila vlada, nastavlja Holjevac, već je izazvao reakcije nekih članica EU koje su najavile tužbe zbog kršenja međudržavnih ugovora i diskriminacije. Dražen Breglec, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koje je izradilo prijedlog ovog zakona, tvrdi pak da nije točno da će DTK pripasti T-HT-u. Štoviše, dodaje on, zakon ne ulazi u vlasništvo nad DTK nego osigurava neometan razvoj i dostupnost DTK pod jednakim i nediskriminirajućim uvjetima. Breglec ističe da je Europska komisija već dala svoje neformalno pozitivno mišljenje. Ministarstvo je uz to Poslovnom dnevniku pismeno potvrdilo da su predstavnici Europske komisije prije desetak dana ocijenili kako je konačnim prijedlogom u poglavlju o DTK postignuta dobra ravnoteža između raspoložive infrastrukture i telekomunikacijskog sektora. Međutim, Holjevac tvrdi da je riječ o obmani javnosti. “Europska komisija odbila je službeno komentirati poglavlje o DTK, odnosno četvrto poglavlje novog zakona, i to zato što prema njihovom mišljenju to poglavlja zadire u suverenitet Hrvatske”, kaže Holjevac. Do zaključivanja broja nismo uspjeli dobiti službeni komentar delegacije Europske komisije u Hrvatskoj. Prema neslužbenim procjenama, DTK infrastruktura obuhvaća više od 11 tisuća kilometara podzemnih cijevi u koje se smještaju optički kabeli koji služe za obavljanje telekomunikacijskog prometa. I dok vlasništvo nad optičkim kabelima ne spori niti jedna strana, o vlasništvu nad DTK, odnosno podzemnim cijevima u koje se ti kabeli postavljaju već se nekoliko godina spore T-HT, jedinice lokalne samouprave i izvršna vlast. Konačnim prijedlogom Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu zadovoljni ni operateri. Novi fiksni telekomi imaju mišljenje vrlo slično Tatjani Holjevac, dok T-HT ističe da je zakon napisan preopćenito, odnosno da njegova provedba znatno ovisi o podzakonskim aktima koje donosi nadležno ministarstvo i odlukama koje će usvojiti nova superagencija – Hrvatska agencija za pošte i telekomunikacije.