Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) je iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. za osuvremenjivanje hrvatske znanstvene infrastrukture i opreme osiguralo gotovo milijardu kuna bespovratnih sredstava. Konkretno, radi se o najvećem ulaganju u hrvatsku znanost i obrazovanje u posljednjem desetljeću u sklopu kojega će se s 992 milijuna kuna realizirati čak 22 projekta, od čega je dio njih potpisan već u svibnju ove godine.

Novac je, pojasnili su nam u MZO-u, namijenjen obnovi zastarjele infrastrukture u sklopu čega će se dvadesetak znanstvenih organizacija opremiti suvremenom znanstveno-istraživačkom opremom. Navedeno će omogućiti značajan iskorak u istraživanjima, atraktivnostima za mlade istraživače te veću mogućnost suradnje s inozemnim istraživačima, kao i gospodarskim sektorom koji će moći koristiti suvremenu opremu i pripadajuće usluge znanstvenoga sektora, poručuju iz MZO-a.

“Kvalitetno obrazovanje jedna je od važnih demografskih mjera. Našim mladima moramo osigurati uvjete za život i rad u Hrvatskoj. Ovo je druga milijarda koju u posljednjih šest mjeseci dajemo u hrvatsku znanost, nakon 760 milijuna kuna ulaganja u znanstvene centre izvrsnosti i više projekata koji su vrijedni po desetke milijuna kuna. Više od 350 mladih ljudi imat će šansu dobiti dobar posao i ostati sa svojim obiteljima u Hrvatskoj”, za Poslovni dnevnik je komentirala ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Gradnja laboratorija

Na svibanjskoj sjednici Vlade održanoj u Splitu krenule su prve realizacije sredstava. Tako je potpisan ugovor Funkcionalna integracije Sveučilišta u Splitu koji obuhvaća PMF-ST, PFST te KTF-ST i to ukupne vrijednosti 82,870 milijuna kuna. Njime će se izvršiti organizacijska reforma znanstveno-istraživačkog sektora Sveučilišta u Splitu s naglaskom na razvoj primijenjene znanstvene suradnje s gospodarstvom, unaprijediti energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije te nabavka nove opreme i razvoj laboratorija. Splitski Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG) na raspolaganju, pak, ima 82,772 milijuna kuna za implementaciju suvremene znanstveno-istraživačke infrastrukture.

Planira se gradnja novih i rekonstrukcija postojećih laboratorija, nabava suvremene znanstveno-istraživačke opreme za 11 laboratorija FGAG Split, a najviše u području okoliša, korištenja obnovljivih materijala, zaštite resursa te zelene i održive gradnje.

Od ostalih projekata, značajna sredstva namijenjena su projektu Istraživačko edukacijskog Centra za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja pri Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada. Tako se iznosom od 232,602 milijuna kuna planira dogradnja i rekonstrukcija Instituta i nabava opreme. Kemijski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i Centar izvrsnosti u kemiji (CIuK) projektom i dodijeljenim sredstvima u visini od 71,620 milijuna kuna planiraju adaptaciju prostora te nabavu opreme. Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i Centru za sigurnost i kvalitetu hrane dodijeljeno je gotovo 62 milijuna kuna kojima će se uz elemente energetske učinkovitosti adaptirati postojeća zgrada u kojoj se Centar nalazi, nabaviti nova oprema te izvršiti organizacijska reforma Zavoda kroz primjenu novog plana istraživanja i upravljanja Centrom i Zavodom.

CeNIKS – centar za napredna istraživanja kompleksnih sustava i zagrebački Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) projektom vrijednim 57,806 milijuna kuna planiraju opremanje znanstveno-istraživačkom i popratnom opremom te organizacijsku reformu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Roboti, praktikumi, eksperimenti…

Također, Fakultet strojarstva i brodogradnje i Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije projektom vrijednim 36,994 milijuna kuna planira nabavu i instalaciju opreme s ciljem opremanja i osnivanja Centra koja uključuje 4 robotske stanice za obuku, robotske stanice za zavarivanje, robotske stanice s tračnim sustavom, robotske stanice za sklapanje, istraživačke robotske stanice, računalne učionice i operacijske sale za testiranje robota u medicini, opremljena u suradnji s neurokirurzima iz Kliničke bolnice Dubrava.

Kriogeni centar Instituta za fiziku (KaCIF) na Institutu za fiziku iznosom od 39,558 milijuna kuna, između ostaloga, planira adaptaciju prostora, nabavku opreme kao što je ukapljivač helija kojim će povećati kapacitet skladištenja helija u plinovitom i tekućem stanju. Atrij znanja Veleučilišta u Karlovcu s 37,837 milijuna kuna planira rekonstrukciju zgrade Veleučilišta u Karlovcu, adaptaciju prostora te nabava i stavljanje u funkciju opreme.

Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Međimurske županije projektom vrijednim 31,290 milijuna kuna planira rekonstrukciju građevine, nabavu opreme te osnivanje istraživačke ustanove. Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice je za modernizaciju i proširenje znanstveno-istraživačke djelatnosti Kliničkog zavoda za kemiju pri KBC Sestre milosrdnice iz MZO-a dobio 21,341 milijun kuna. Centru za primijenjenu bioantropologiju pri Institutu za antropologiju, nadalje, dodijeljeno je 26,472 milijuna kuna kojima će se centar za primijenjenu bioantropologiju osuvremeniti novom naprednom znanstveno-istraživačkom opremom, nabaviti IT oprema za sigurno pohranjivanje baza podataka i rezultata istraživanja, ali izvršiti i organizacijska reforma Instituta kroz primjenu novog plana istraživanja. Tehnološko inovacijski centar Virovitica na raspolaganju ima 17,559 milijuna kuna za izgradnju istraživačke infrastrukture i nabavu istraživačke opreme.

Za projekt istraživanja i dijagnostiku malignih, infektivnih i rijetkih metaboličkih bolesti temeljena na MALDI TOF tehnologiji koji je prijavio Klinički bolnički centar Osijek osigurano je 16,129 milijuna kuna. Tim je iznosom planirana adaptacija dvije prostorije Odjela za kliničku kemiju i nabava opreme kao što su maseni mikroskopi i MALDI TOF/TOF maseni spektrometar te drugi uređaji. Integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine, Rudarsko geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s 11,599 milijuna kuna planira modernizaciju opreme, jednako kao i Znanstveno-istraživački centar za tekstil (MI-TSRC) na Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu koji za osuvremenjivanje opreme i infrastrukture na raspolaganju ima 10,642 milijuna kuna. Međimursko veleučilište u Čakovcu i Centar održivog razvoja s dodijeljenih 10,828 milijuna kuna planira rekonstrukciju stare građevine i adaptacija prostora, nabavu opreme koja uključuje opremanje 6 laboratorijskih prostorija svom potrebnom opremom, od namještaja do opreme koja je potrebna za izvođenje istraživanja te organizacijsku reformu.

Posljednji zadatak, organizacijska reforma, zapravo je zajednička stavka gotovo svih 17 ovdje pobrojanih projekata.

Za opremanje poluindustrijskog praktikuma za razvoj novih prehrambenih tehnologija, što je projekt koji je prijavio Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, osigurano više od 8,25 milijuna kuna. Tim će se novcem rekonstruirati postojeći prostor kako bi se zadovoljili uvjeti za prihvat sofisticirane opreme, instalirati procesna i analitička oprema, kao i opremiti Središte za razvoj inovativnih tehnika procesiranja hrane. Opremanje regionalnog centra za laboratorijska istraživanja u hidromehanici projekt je zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje kojem je za adaptaciju prostora Laboratorija za eksperimentalnu hidromehaniku broda i Laboratorija za numeričku hidromehaniku plovnih objekata, opremanje postojećeg bazena cjelovitim sustavom za povlačenje modela bazenom te generatorom pravilnih i nepravilnih valova te instalaciju i kalibriranje istraživačke opreme za modelska ispitivanja dodijeljeno 7,29 milijuna kuna.

Temelji razvoja države

Financiranjem ovih projekata, dodala je ministrica, MZO teži tome da omogući vrhunska istraživanja našim i inozemnim stručnjacima te stvori vrhunske uvjete za rad koji bi potaknuli hrvatske mlade istraživače da sreću ne traže van Hrvatske.

“Ovakvim ulaganjima borimo protiv uravnilovke i da se držimo principa ‘najboljima – najviše’. To je ono što u znanosti potiče izvrsnost. Želim napomenuti kako će Ministarstvo znanosti i obrazovanja i dalje ulagati u istraživanje i razvoj te tako omogućiti znanstvenicima i istraživačima da svoje znanje i ideje ostvaruju u Republici Hrvatskoj i tako doprinesu razvoju gospodarstva. Pored ulaganja preko EU fondova, za ovu godinu smo osigurali bitno povećanje za znanost u državnom proračunu, a cilj nam je da za iduću godinu nastavimo i trend rasta izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje, jer to su temelji za razvoj Hrvatske”, istaknula je ministrica Divjak.