Premda im nudi brojne mogućnosti u tehničkim znanostima, financijama, računovodstvu, biznisu, ali i održivom razvoju, broj mladih u nautičkoj industriji u Hrvatskoj je nizak. Taj je izazov bio misao vodilja Ane Čalić, mlade Puljanke koja je osnovala platformu Misli More kroz koju mladima želi približiti nautičku industriju, a društvo educirati o održivom razvoju.

“Htjela sam približiti nautičku industriju mladima kao modernog mjesta za rad, razvoj i edukaciju. Moje diplomsko obrazovanje temeljeno je na održivom razvoju. Sam održiv razvoj i kružna ekonomija u Europi još nisu stavljeni u konkretne okvire, no odlučila sam pokušati istražiti načine implementacije kružne ekonomije u nautičku industriju.

Kroz individualno istraživanje, ali i razgovore s mnogim nacionalnim i internacionalnim kompanijama, Misli More nastoji educirati kroz objave na blogu i na društvenim mrežama o tim mogućnostima. Ne fokusiramo se isključivo na jedan apsolutni pristup, već postepeno istražujemo niz noviteta i mogućnosti.

Naposljetku, tu su postojeće tvrtke koje Misli More želi provesti radnu, održivu tranziciju. To su pioniri u nautičkoj Hrvatskoj koji bi apliciranjem solucija za održivi razvoj posljedično stvorili radna mjesta u (održivoj) nautičkoj industriji u Hrvatskoj”, ističe Čalić.

Platforma Misli More kroz objave na blogu i na društvenim mrežama promovira i educira o brojnim mogućnostima u nautici /PD

Zajedno u platformi
Nakon gimnazije u Puli završila je preddiplomski studij Kemije na zagrebačkom PMF-u što joj je, ističe, bio odličan uvid u svijet znanosti zahvaljujući kojem je bolje razumjela okolinu, ali i logičko zaključivanje.

Diplomirala je na Vrije Universiteitu u Amsterdamu, na smjeru Science, Business i Innovation uz specijalizaciju Energy & Sustainability, što je Ani bio dodatni vjetar u leđa prema novim prilikama i kontaktima.

Njezina će platforma Misli More okupljati studente i mlade ljude, zaposlene i nezaposlene, kao i članove akademske zajednice i nautičke stručnjake koje čine brodograditelji, distributeri motora i brodske opreme, marine, čarteri, projektantski uredi te drugi aktivni dionici uključeni u vrijednosne lance nautičke industrije.

Čalić pritom naglašava kako ti dionici mogu imati akademsku pozadinu i u brodogradnji, strojarstvu, elektrotehnici, fizici, računarstvu, ekonomiji, financijama, menadžmentu, računovodstvu, logistici, turizmu i održivom razvoju. Želja joj je, kaže, da platforma nastavi edukativnu i promotivnu ulogu kroz društvene mreže, a kroz koju godinu želi uvesti i dodatni kanal.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Internacionalizacija projekta
“Dugoročno, u planu je internacionalizacija projekta u suradnji sa sličnim inicijativama diljem Europe. U Europi je trenutno šest milijuna brodova i 36 milijuna moreplovaca. U zadnjih nekoliko godina Hrvatska je bila među top tri svjetske destinacije plovidbe, što smješta postotak brodova i moreplovaca u Hrvatsku.

Nautika ima stotine mogućih radnih pozicija, a svaka od njih se na neki način može unaprijediti, postati više digitalna ili više održiva. Za taj preokret potrebni su mladi i ambiciozni ljudi koji bi svoje znanje iskoristili za unaprjeđenje lokalne zajednice. Nekoliko primjera digitalizacije nautike je na društvenim mrežama na kojima se nalaze i marine i čarteri i brodograditelji.

Dodatno, nekolicina brendova prihvaća i plaćanja kriptovalutama. Cjelokupna industrija napreduje i time stvara nove mogućnosti za mlade, razvitak gospodarstva i novih investicija u Hrvatskoj”, ističe Čalić.

Kaže da su mladi zainteresirani za održivi razvoj, no da im je potrebna edukacija o tome na kojim se sve poljima i kako može implementirati. Zato smatra da je upravo uključenje mladih potreban korak za razvoj gospodarstva države, internacionalizaciju i dodatne investicije. Ujedno je to jedan od razloga zašto Ana svoj put želi nastaviti graditi u Hrvatskoj.

“Studirala sam u inozemstvu i imala priliku iskusiti život u stranoj državi, no želim ostati u Hrvatskoj i doprinijeti rastu i razvoju te naposljetku i uključivanju mladih u nautiku. Smatram da imamo većinu resursa, dok je neke potrebno samo mobilizirati. Želja za napretkom, učenjem i inovacijama može biti izvrstan pokretač”, zaključuje Ana Čalić.