Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je danas da banke ne bojkotiraju njegovih 20 preporuka za olakšanje dužničke krize građanima te da te mjere nisu zamišljene kao udar na banke, ali da mnoge od njih traže promjenu zakona.

"Ne bih rekao da bojkotiraju. Ima nekoliko ljudi iz bankarskog sektora u mom Gospodarskom savjetu, a bilo je i ljudi vezanih uz banke s kojima sam se konzultirao u pripremi sjednice. Ne bi rekao da je riječ o bojkotu, bila je subota", kazao je predsjednik Josipović gostujući u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu" odgovarajući na novinarski upit bojkotiraju li banke njegovu inicijativu, jer ih nije bilo na subotnjem sastanku.

Uvođenje instituta osobnog bankrota, izmjene Ovršnog zakona, nadzor nad formiranjem kamatne stope, otpis dugova, reprogram i moratorij na otplatu kredita i transformiranje kredita u francima, dio su od 20 preporuka za olakšanje dužničke krize građanima, koje je predsjednik Republike Ivo Josipović u subotu uputio Vladi i Hrvatskome saboru. Predsjednik Josipović je sa zajedničke sjednice svojega Gospodarskog savjeta i Vijeća za socijalnu pravdu uputio izvršnoj i zakonodavnoj vlasti preporuke koje bi trebale dužnicima olakšati teret dugova te im omogućiti rješavanje dužničkih problema i novi početak.

Na pitanje kako ocjenjuje izjavu predsjednika Hrvatske udruge banaka Zorana Bohačeka da u Hrvatskoj nema dužničke krize niti dužničkog ropstva jer 95 posto građana vraća kredite, predsjednik Republike kazao je da je iznenađen tom tvrdnjom, jer kada postoji 126 milijardi kuna duga, od kojih skoro 12 milijardi duguju građani koji ih ne mogu otplatiti, "što je to nego dug". "Sasvim sigurno je jedan pogled sa strane banaka, a sasvim drugi sa strane građana koji duguju te silne milijarde i za njih sasvim sigurno postoji dužnička kriza", smatra predsjednik Josipović.

Naglasivši da te mjere nisu zamišljene kao udar na banke, istaknuo je kako je to poziv na dugoročniji pogled, jer i bankama odgovara da nemaju prezadužene građane, da pokažu socijalnu osjetljivost te ponude pakete kojima će olakšati građanima. "Uz selektivnost za one najsiromašnije ima mjesta za nove pakete koji bi mogli olakšati položaj građana", kazao je predsjednik Josipović. Dodao je i kako nije tražio ukidanje valutne klauzule.

Upitan kada očekuje da će vlada reagirati na njegove mjere, odgovorio je da to ne može reći jer mnoge od mjera traže promjenu zakona. Pri tome je istaknuo važnost pitanja zatezne kamate, koja je, kako je ocijenio, u Hrvatskoj "puno prevelika".

"Moj sustav od 20 mjera ne ide za tim – pobrišimo svima sve dugove i zaboravim ih, jer to nebi bilo realno i odgovorno – već kako onima koji su socijalno najugroženiji pomoći da izađu iz krize", kazao je predsjednik Josipović najavivši da će uskoro na razgovor pozvati predstavnike bankarskog sektora. Na pitanje kakva je tu uloga Hrvatske narodne banke (HNB), odgovorio je da bi HNB trebala malo više trebala biti regulator, ali da pri tome ne uništava tržišne odnose.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju