Vodeći domaći gospodarstvenici, stručnjaci i predstavnici vlasti okupili su se na Danu poduzetnika koji je ove godine nosio naziv “Hrvatska 2035. – zemlja koja može puno”.

Anketirani građani su u uvodnom videu naglasili da žele da Hrvatska treba čuvati svoje vrijednosti, dati priliku mladima i povećati produktivnost. Na početku svečanosti okupljenima su se obratili Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, i Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

Jačanje otpornosti

Premijer Andrej Plenković poručio je kako je zajednički cilj poduzetnika i Vlade postaviti temelje za održivo i konkurentno gospodarstvo do 2035. godine. Istaknuo je da je posljednjih deset godina bilo obilježeno brojnim krizama, ali kako je naša zemlja istodobno ojačala otpornost i ostvarila strateške ciljeve. Plenković je naglasio da je rast ekonomskog i socijalnog standarda građana ostao prioritet, a proračunska izdvajanja za gospodarstvo i socijalne mjere omogućile su stabilnost tijekom pandemije, energetske krize i inflatornih pritisaka.

“Naših 162 tisuće poduzetnika ostvarilo je prihode od 170 milijardi eura, od čega 33 milijarde od izvoza roba. Sada smo u dodatnoj fazi privlačenja ulaganja, širenja izvoza i ulaganja u istraživanja i razvoj te stvaranja novih radnih mjesta”, izjavio je Plenković i dodao: “Uz kontinuirani socijalni dijalog između Vlade, sindikata i poslodavaca, nastavit ćemo podupirati poduzetnike, stvarati još povoljnije poslovno ozračje koje će voditi do jačanja gospodarstva, a pritom voditi računa o onima koji imaju najmanje. Ako je desetljeće iza nas bilo desetljeće stabilizacije, onda će desetljeće pred nama biti desetljeće produktivnosti, investicija, inovacija i konkurentnosti.”

Predsjednik Hrvatske udruge poduzetnika (HUP) Mislav Balković poručio je kako je Hrvatska danas poželjno mjesto za život i “veliko gradilište” s rekordnim rastom kupovne moći stanovništva, niskom nezaposlenost, niskim kamatnim stopama i visokom kreditnom ocjenom. Izjavio je kako u prvi plan moramo staviti investicije u privatnom sektoru kako bismo nastavili ostvarivati visoke stope gospodarskog rasta u budućnosti.

“Nužni preduvjet za takve investicije je povoljno sveukupno gospodarsko okruženje koje osigurava povrat investicije na razini usporedivoj s onom u drugim članicama EU-a. Da bismo osigurali investicije u privatnom sektoru, naše kompanije u prosjeku trebaju ostvarivati stope profitabilnosti koje su usporedive s onima koje ostvaruju naši EU konkurenti u istim gospodarskim sektorima”, rekao je Balković.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je kako Hrvatska ima potencijal biti među najkonkurentnijim ekonomijama u regiji. “Hrvatska trči brzo, a možemo i još brže. Ne trebamo čekati savršene uvjete, trebamo ih stvoriti, a to je moguće ako jedni druge podržavamo, komuniciramo ideje i guramo jedni druge prema naprijed”, kazala je Weber i dodala: “Mi poduzetnici ne tražimo privilegije, tražimo priliku da stvaramo vrijednost za sve. Poslovno okruženje stvara sigurna i dobro plaćena radna mjesta, a sigurna i dobro plaćena radna mjesta jedina su isprava i održiva demografska politika.”

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

HUP očekuje iznadprosječni rast BDP-a i predlaže: jačanje privatnih ulaganja, porezne i obrazovne reforme, izbjegavanje deficita, digitalnu i zelenu tranziciju te širenje financijskih instrumenata. Strana radna snaga poduzetnicima je važno pitanje. Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike podsjetio je kako je trajanje dozvole za rad produljeno s jedne na tri godine, kako se vidi opadanje broja novih zahtjeva, a za više od 35 posto povećao se broj zahtjeva za produljenje dozvola za boravak i rad. Puno se raspravlja i o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada.

Crna lista

“Neprijavljeni rad je nešto što želimo postaviti kao cilj s kojim se obračunavamo ne samo kao zakonodavac, nego i HUP, kako bismo nelojalnu konkurenciju prisilili na legalna zapošljavanja. Tu se rodila ideja crne liste koja do izmjene Zakona o strancima u ožujku, osim objavljivanja imena, nije imala nekakvu posljedicu”, rekao je Piletić i dodao: “Želimo povećati kazne tako da se kazna za neprijavljenog radnika sastoji od dva dijela. Prvi dio kazne ići će prema broju neprijavljenih radnika, a drugi će ovisiti o veličini poduzeća. Kazna će biti višestruko veća i financijska pa, ako se podmiri, a prvi put je detektiran neprijavljeni rad, plaćanjem te kazne nećete završiti na crnoj listi”, rekao je Piletić.