Nakon što je Europska komisija početkom svibnja u preporukama kritizirala Hrvatsku zbog odgađanja ključnih reformi u mirovinskom sustavu, koje je Vlada prvo najavila za kraj 2017. pa prolongirala za sredinu ove godine, resorni ministar Marko Pavić najavio je da će one stupiti na snagu početkom 2019.  "U idućih nekoliko tjedana predstavit ćemo cjelovitu mirovinsku reformu, radne skupine su formirane na kojima će se rješenja detaljno raspraviti sa socijalnim partnerima te će do 15. rujna zakoni biti u saborskoj proceduri i usvojeni s 1. siječnjem 2019.", rekao je Pavić. 

Hrvatska neslavni rekorder
O detaljima u kojem će smjeru zakoni ići Pavić nije želio govoriti, tek je rekao da je cilj održivost mirovina i njihova adekvatnost. 

"Cjelovita mirovinska reforma je okrenuta većinom na buduće umirovljenike, ali ćemo balansirati da vidimo na koji način povećati mirovine za postojeće umirovljenike i uključiti ih što aktivnije na tržište rada uz mogućnost zadržavanja mirovine", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava. Upravo je mirovinski sustav, odnosno njegova dugoročna neodrživost, jedna od rak-rana društva koja se godinama gura pod tepih. Bruxelles je upravo mirovinski susta u sklopu potrebnih reformi na tržištu rada, socijalnih politika i obrazovanja podcrtao kao jednu od četiri ključne preporuke Vladi. 

A brojke su nemilosrdne: omjer radnika i umirovljenika koji je krajem prošle godine iznosio 1,2 održava loše demografske trendove, ali i postojanje lepeze opcija za ranija umirovljenja i (još uvijek) nisku dob za odlazak u mirovinu. Kako Europa demografski stari, većina članica susreće se s rastom pritiska na mirovinske sustave, no Hrvatska je po nekim pokazateljima neslavna rekorderka: 2016. samo je 38,1 posto ljudi između 55 i 64 godine radilo, a niti 15 posto svih umirovljenika nije odradilo punih 40 godina staža.  

'Krov se popravlja po suncu'
Iako se na sam spomen mirovinske reforme, posebno ideje produljenja radnog vijeka u javnosti obično čuju prosvjedi da ćemo "s posla u grob" činjenica je da je prosječno trajanje radnog vijeka u Hrvatskoj među najnižima u Europi – 32,1 godinu. Izvješće o starenju za 2018., koje je u Zagrebu jučer predstavljeno u Europskoj komisiji s Izvješćem o primjerenosti mirovina, pokazuje da će do 2070. izdaci za mirovine kao udjela u BDP-u pasti za 3,8 posto pa će osiguranje adekvatnosti mirovina u budućnosti zahtijevati povećane doprinose i/ili duži radni vijek, ističe EK.

U izvješću o primjerenosti mirovina naglašava se da su mirovine u Hrvatskoj manje nego u ostalim državama članicama, a najveća prijetnja nalazi se u budućnosti u kojoj postoji rizik da zbog starenja stanovništva Hrvatska neće moći zaštititi starije ljude od siromaštva.  "Stoga je potrebno osnažiti mlade ljude i pomoći im na tržištu rada, a starijima pomoći da ostanu zdravi i duže aktivni kako bi svi mogli doprinijeti društvu", kazao je Ettore Marchetti iz Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost.

Voditeljica Ureda Svjetske banke u Zagrebu Elisabetta Capannelli smatra da su preporuke EK realistične i temeljene na brojkama. Premda raspoloženje u Europi za reforme ne ohrabruje, ističe da se krov popravlja po sunčanom vremenu.  "Malo sam razočarana tempom provođenja reformi u mirovinskom sustavu, razgovarali smo o tome još u siječnju, tada je sve bilo spremno za implementaciju. Sad ministar Pavić kaže da će to biti 2019. Vlada mora odabrati mjere i odlučno ih provesti, bez obzira na teškoće jer one nisu samo hitne već neophodne", zaključuje. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“