Pred umirovljenicima je jedno od najnižih usklađivanja mirovina u posljednjih pet godina, koje bi moglo biti oko dva posto, u prosjeku oko 14 eura. Točan iznos usklađenja neće se znati do potkraj veljače, kada budu objavljeni podaci o visini prosječne bruto plaće za prosinac 2025. godine.

Inflacija je u drugom dijelu prošle godine, u odnosu na prvo polugodište, iznosila oko dva posto, a prema trenutačnim pokazateljima, rasla je brže od plaća. Mirovine se usklađuju prema polugodišnjoj inflaciji i rastu plaća, pri čemu se u formulu uključuje 85 posto parametra koji raste brže i 15 posto onoga koji raste sporije. Ovoga puta inflacija će biti jači parametar.

Naknade ruše prosjek

Posljednjih nekoliko godina plaće su se povećavale znatno brže, pa je njihov rast imao veći utjecaj na usklađivanje mirovina. Rast plaća potkraj prošle godine usporio je jer je državni sektor “ispucao” glavninu svojih povišica uoči izbora, dok privatni sektor raspolaže širokim spektrom neoporezivih naknada koje ne ulaze u statistički izračun bruto plaće. Izvan mjesečnih bruto plaća poduzetnici godišnje mogu svakom radniku isplatiti oko 3000 eura različitih neoporezivih naknada.

U razdoblju od srpnja do kraja listopada 2025. godine plaće su rasle oko 1,7 posto u odnosu na prvi dio godine pa, ako studeni i prosinac 2025. ne donesu značajniji preokret, travanjsko usklađivanje mirovina moglo bi iznositi oko dva posto, što je nedavno potvrdio i ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar. To će donijeti 14 eura veće prosječne mirovine, a na godišnjoj razini usklađenje bi umirovljenicima donijelo oko 170 eura. Prosječna starosna mirovina iznosi 696 eura.

Prošle je godine prvo usklađivanje mirovina iznosilo oko tri posto, a jesensko oko šest posto. Najveća povišica, od oko 14 posto, zabilježena je 2023. godine, a i u dvije protekle godine mirovine su rasle po dvoznamenkastim stopama kao posljedica snažnog rasta plaća. Rast plaća u ovoj bi godini trebao usporiti na šest do sedam posto godišnje te će se uglavnom realizirati u prvom dijelu godine, što će utjecati da iduće usklađivanje mirovina bude povoljnije.

Hrvatska bi ove godine za mirovine trebala izdvojiti desetak milijardi eura, a predsjednik Vlade Andrej Plenković obećao je da bi do kraja mandata ove vlade, što bi mogla biti sredina 2028. godine, ako ne bude iznenađenja, prosječne mirovine mogle narasti do 800 eura. Budu li i sva druga usklađenja 14 eura, obećano bi moglo “pasti u vodu”.

Sada su prosječne starosne mirovine oko 700 eura, ne računajući mirovine ostvarene prema posebnim propisima i one koje se isplaćuju umirovljenicima u inozemstvu. Prve bi povećale, a druge snizile prosjek, no neovisno o prosjeku, oko 400 tisuća umirovljenika prima manje od 400 eura mirovine. Uglavnom je riječ o osobama s kratkim radnim vijekom, oko minimalnih 15 godina, ili o onima koji uz hrvatski staž imaju i inozemni staž, pa im hrvatska mirovina nije jedini izvor prihoda.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Oko četvrt milijuna umirovljenika ima mirovinu između 600 i 800 eura, a svaki osmi umirovljenik prima više od tisuću eura mjesečno. Oko 176 tisuća umirovljenika koji su radili dulje od 40 godina u prosjeku prima oko 900 eura, no hrvatski je problem što je samo 15 posto umirovljenika radilo više od 40 godina. Posljednjih se godina radni vijek ipak produljuje, posebno ženama koje će za četiri godine odlaziti u redovitu i prijevremenu mirovinu pod istim uvjetima kao i muškarci.

Mjesec dana rada dulje

Hrvatska je vlada odlučila potaknuti dulji rad povećanjem mirovina 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, no i s takvim rješenjem Hrvatska ima tek oko 42 tisuće zaposlenih starijih od 65 godina, među kojima su i umirovljenici zaposleni na pola radnog vremena.

Potkraj 2024. godine Hrvatska je imala oko 112 tisuća korisnika mirovina kojima je mirovina povećana jer su radili barem mjesec dana dulje nego što su morali, no nema javno dostupnih podataka o tomu koliko su ti umirovljenici u prosjeku radili iznad zakonske dobi za umirovljenje.

Zaposleno je oko 117 tisuća radnika u dobi od 60 do 64 godine, što je oko 50 tisuća više nego prije pet godina. To povećanje odgovara broju stanovnika grada poput Karlovca. Danas je u Hrvatskoj zaposleno više osoba u dobi od 60 do 64 godine nego mladih koji imaju manje od 24 godine. Sve su to elementi koji utječu na mirovinski sustav i njegovu održivost.