Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođačima, tema je bila proširenje popisa proizvoda koji će imati ograničene cijene. Na sastanku su sudjelovali i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je kako će se nova regulacija fokusirati na zdraviju prehrambenu košaricu.

– Potrebno je vrijeme da provedemo dodatne konzultacije. Želimo obuhvatiti širok spektar proizvoda za ograničene cijene, ali i da mi kao vlada imamo mogućnost smanjiti mogućnost manipuliranja ili izbjegavanja tih cijena. Mjera će biti donesena do kraja ovog mjeseca. Prezentirana je lista proizvoda. Siguran sam da ćemo to napraviti do kraja mjeseca, imat ćemo proširenu listu namirnica zamrznutih cijena. Dominantno su tu proizvodi koje građani svakodnevno koriste. Na popisu će biti i kruh. Izbalansirat ćemo cijenu. Komunicirali smo da će na listi biti oko 50 proizvoda, to je dvostruko više nego što je trenutačno – rekao je ministar.

Pozvao potrošače da budu odgovorni

Ministar pozvao građane na kažnjavanje trgovaca koji ‘neopravdano dižu cijene’. Evo kako je to zamislio

Marijana Petir iz Odbora za poljoprivredu rekla je da “puno proizvoda dolazi iz inozemstva te da ne smije biti nelojalne konkurencije” – rekla je pa dodala: – Pitanje rada nedjeljom nema veze s cijenom proizvoda. To je pomoglo radnicim da imaju dan slobodno. 
– Jedno od rješenja da se propiše kvaliteta poljoprivrednih proizvoda. Trebaju biti i strože kontrole. Predložili smo i da se 20% ekoloških proizvoda nađe na tržištu. Želimo da sva nadležna tijela upotrijebe instrumente koje imaju, potrošači moraju imati mogućnost kupiti proizvode po pristupačnim cijenama.

Kako piše Večernji list, Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je kako smo imali korelaciju u cijeni hrane u odnosu na Europsku uniju- rekao je pa dodo:  -Trenutno dvije stvari održavaju inflaciju na ovoj razini je stopa inflacije usluga, koja je praktički ostala na razini od sedam do osam posto, a drugi je recentni porast cijena hrane. Što se tiče cijena usluga, vidimo da je uzrok rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Pokazali smo da su cijene u Hrvatskoj u turističkim uslugama rasle gotovo 50 posto unazad tri godine, a u konkurentskim zemljama 20 do 30 posto. To je rezultiralo realnim prihodima i stagnacijom noćenja. Što se cijena hrane tiče, vidjeli smo da su s krajem godine cijene porasle više nego u eurozoni i to je jedan od razloga zašto su stope nešto više. Vidimo i utjecaj cijena energije i nafte. Što se tiče komparativno tih kretanja cijena, možemo reći, ako gledamo kumulativnu stopu inflacije, a nju ljudi percipiraju, ona je jednaka kumulativnoj inflaciji hrane. Ljudi su najosjetljiviji na promjenu cijena hrane jer nju najčešće kupuju. Kao i ugostiteljske usluge. Ima se puno manje osjećaja za rast cijena u drugim sektorima i na drugim uslugama ili proizvodima – kaže pa odgovara na pitanje kako to da se stopa inflacija odvojila od europske? – Nemam jasan odgovor na to pitanje. Vidimo da su tome doprinijeli voće, povrće, jaja, proizvodi od sira, mlijeka, kakao, čaj, kava… što se može objasniti globalnim kretanjima. No, kod nas je rast bio veći nego u drugim zemljama – završio je Vujčić.

Martin Evančić iz HUP-a je rekao: – Dobili smo osnovne informacije o listi popisa koja će se proširiti. Plan je s 30 na 50 artikala. Konzultacije će završiti za 10-ak dana i do kraja mjeseca će biti donesena lista. Svaki trgovac ima različite liste nabave. Cilj Vlade je da se smanji cijena potrošačke košarice – rekao je pa spomenuo globalne trendove. – Hrvatska je nedostatna pa strani dobavljač može kalkulirati koliko će podići cijene onima koji nemaju tih proizvoda. 

Iz udruge trgovaca istaknuli su da nisu jedini krivci u ovom lancu, kažu da cijeli dobavni lanac konstantno ide gore-dolje. Marža se u postotku mijenjala za jedan posto, navode.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu