„Sve radnje koje se tiču pripreme proračuna za iduću godinu teku dobro”, kazao je u telefonskoj izjavi za Hinu Marić, koji na indonezijskom otoku Baliju sudjeluje na Godišnjoj skupštini Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

Kazao je i da će Vlada uskoro uputiti paket poreznih zakona u drugo čitanje u Hrvatski sabor.

„Njih računamo za 8. studeni. Hoćemo li na toj sjednici Vlade pripremiti odmah i prijedlog proračuna, kao i prijedlog tehničkog rebalansa za ovu godinu, to ćemo još sve dogovoriti na razini Vlade, ali u svakom slučaju mogu najaviti da u prvoj polovini 11. mjeseca planiramo na Vladi to raspraviti i uputiti u Sabor”, rekao je Marić.

„Sve je na tragu naših dosadašnjih planova i očekivanja”, dodao je, podsjetivši da je prije ljetne stanke Vlada donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike.

„Na tom tragu se bazira proračun, s nešto svježijim, ažuriranim projekcijama kako BDP-a tako i prihodne strane proračuna”, rekao je Marić.

U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, koje je Vlada donijela početkom kolovoza, prihodi državnog proračuna u 2019. godini planiraju se na razini od 134,2 milijarde kuna, dok bi rashodi iznosili oko 139 milijardi kuna.

Vlada pritom projicira rast BDP-a u 2019. na 2,7 posto, nakon ovogodišnjih planiranih 2,8 posto.

Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Zahvaljujući nastavku fiskalne konsolidacije, udjel javnog duga u BDP-u trebao u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto.

U prihodnu stranu proračuna već je ukalkuliran nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja.

Krajem rujna u Saboru je u prvom čitanju raspravljen Vladin prijedlog porezne reforme, odnosno paket izmjena i dopuna devet zakona koji se tiču poreza, među kojima i poreza na dodanu vrijednost, kojima se od početka 2019. planira porezno rasterećenje od 1,4 milijarde kuna kroz proširenu primjenu snižene stope PDV-a od 13 posto, a od 2020. dodatnih 1,6 milijardi kuna kroz snižavanje opće stope PDV-a na 24 posto.

To je treći krug poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme koja je započela s primjenom početkom 2017. godine. U trećem krugu se od početka iduće godine planira rasteretiti građane i poduzetnike za 2,7 milijardi kuna.