Dok se država vrati u kakvu-takvu normalu, trebat će mnogo odricanja, ali i povlačenja nepopularnih mjera. Vlada najavljuje uštede na svim razinama pa i rezove u javnom sektoru.

Sve oči uprte su u ministra financija Zdravka Marića koji je bio gost Dnevnika Nove TV. Kako se čini, Vlada i sindikati će teško naći zajednički jezik.

Sindikati ne pristaju na rezanje plaća koje je, kako se čini, sve izvjesnije. U ovom trenutku ne odriču se ničega, no ako kriza potraje, onda će se stvari mijenjati.

Krizni menadžment

Tri formule kako se dijeli teret krize pri isplati plaće

Kome će se prvom i koliko uzeti? Ministar Marić kazao je je prošli tjedan hrvatska Vlada donijela uštede i preraspodjele 2,1 milijardi kuna na svim stavkama. “Rekli smo od prvog dana našeg mandata za vrijeme koronavirusa jedina stavka koju nećemo dirati su mirovine”, istaknuo je.

Što se tiče plaća u javnom sektoru kaže kako je to tema GSV-a, ali i razgovora sa sindikatima.

“Ja se iskreno nadam da ćemo uskoro doći do rješenja jer ovo što smo do sada napravili, što se tiče ušteda, je veliki iskorak, ali još nismo ni na pola puta onoga što priželjkujemo i trebamo učiniti što se tiče ušteda”, dodao je Marić.

Plenković pozvao na solidarnost

Vlada danas odlučuje kome će sve rezati plaće: Neki bi mogli ostati bez 20 posto primanja

“Okolnosti su takve da svi moramo shvatiti kakva je situacija. Nama mjesečno za funkcioniranje države treba između 13 i 15 milijardi kuna. Plaće u tom cijelom iznosu su negdje oko 2,5 milijarde kuna i nisu jedina stavka. Tu su mirovine, ali i zdravstveni sustav i socijala, treba sagledati sve stvari i mjere koje smo uveli za gospodarstvo”, naveo je.

Smatra da se upravo solidarnošću i zajedništvom može izvući ovu krizu. “Apelirao bih da nam ne trebaju podjele na javni i privatni sektor. Možemo svi doprinijeti gospodarskoj aktivnosti i bilo kakvom stvaranju dodatne vrijednosti i trebamo to učiniti i za one koji to ne mogu”, kazao je Marić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Što gospodarstvu treba?

Zaustavljanje državne potrošnje kroz ograničenje javne nabave produbljuje krizu

Kaže da je dobra vijest u svemu tome i dogovor s Europskom središnjom bankom. “Plod naših razgovora koje smo imali proteklih tjedana, i od strane HNB-a i premijera, prepoznati su naši rezultati i napori da uđemo u tečajni devizni mehanizam. Ono što je najvažnije – ta mjera je zapravo izravni stimulans, izravna pomoć i podrška tečajnoj politici – za stabilnost tečaja, to je ljudima važno”, objasnio je.

Kaže da Hrvatska može izdržati ovo stanje. “Javno smo komunicirali procjene. Govorimo o iznosima zaista velikim u tri mjeseca – od 65 do 70 milijardi kuna i to je vrlo izazovno”, kazao je Marić i dodao kako će biti teško ova tri mjeseca, a stvari bi dalje mogle biti još teže i kompleksnije.

“Trebamo sve činiti kako bi ti negativni efekti bili što manji. Domaće tržište smo pokrenuli. Jednu desetinu smo realizirali, idemo s dodatnim aktivnostima na domaćem tržištu. Nadam se da ćemo biti uspješni s bankama, nego i mirovinskim fondovima, a onda imamo i određene mogućnosti sa stranim tržištima”, istaknuo je.

očuvanje radnih mjesta

Zlouporaba naknada za radnike će biti, država zna što će u tom slučaju napraviti

Kaže da treba gledati pozitivno bez obzira na ovu situaciju. “Hrvatska iz ove krize mora izaći bolje i puno jača nego je to bio slučaj sa prošlom krizom. Imamo puno prilika”, dodao je.

Marić navodi da je do danas sam dobio podatak o 7500 zahtjeva građana i poduzetnika prema bankama. “Radi se većinom o moratorijima, dakle, odgodi plaćanja kreditnih obveza. Ostalo se odnosi na nova sredstva, likvidna sredstva”, objasnio je.

Navodi da banke moraju što prije postati ‘prohodnije’ i da se ta sredstva što prije moraju početi odobravati. “Koliko dugo? Kao što smo radili kod poreznih mjera, stavili smo rok od minimalno tri mjeseca, a rokovi će se prilagođavati”, dodao je.

ništa nije besplatno

Na prvu je zvučalo sjajno, no postoji li ‘kvaka’: Isplati li se odgađati plaćanje kredita?

Za Pelješki most kaže da nije upitan. “Pelješki most ne smije stati. U okviru naših mogućnosti, ono što je započeto i stvara nekakvu dodatnu vrijednost, a poglavito ono što možemo staviti u funkciju – mora ići dalje”, objasnio je.

Za ukidanje parafiskalnih nameta koji opterećuju gospodarstvo kratko je rekao da je došlo vrijeme za ukidanje.

“Ako je država spremna u ovim okolnostima odgađati, oslobađati potpuno ili djelomično mirovinsko i zdravstveno osiguranje, u situacijama kad je zdravstveni i mirovinski sustav prilično napregnut, mislim da tu imamo prostora za uštedu. Ukidat ćemo ih u jednom od sljedećih krugova. Vlada će s tim izaći kad sve pripremimo”, najavio je ministar Marić.

“Ima tu puno resora koji su uključeni, svaki od parafiskalnih nameta pripada nekog od resora, ja se nadam da ćemo analize brzo završiti”, zaključio je.