Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u intervjuu Večernjem listu u subotu da će proračun podnijeti troškove i Uljanika i Petrokemije bez korekcija na prihodnoj strani, dakle bez dizanja poreza te inzistira na tome da se nađu dugoročna rješenja, da se "više nikada ne dovedemo u situaciju da financiramo i spašavamo jedne te iste gubitaše".

Na pitanje kako će proračun podnijeti dolazak na naplatu oko 3 milijarde kuna dugova zbog jamstava Uljaniku i Petrokemiji, Marić je kazao da je jasno da nije zadovoljan situacijom u Petrokemiji i Uljaniku i da bi ta sredstava radije koristio za dodatno rasterećenje građana i poduzetništva nego za saniranje nečijih grešaka iz prošlosti.

„Proračun će uz dodatne napore podnijeti troškove i Uljanika i Petrokemije bez korekcija na prihodnoj strani, dakle bez dizanja poreza. Međutim, ako smo već prisiljeni rješavati probleme iz prošlosti, inzistiram na tome da se nađe dugoročno rješenje i da se nikada više ne dovedemo u situaciju da financiramo i spašavamo jedne te iste gubitaše”, izjavio je.

Dodao je da država ne bi smjela višekratno sanirati gubitaše, nego bi morala ulagati u industrije budućnosti, stvarati preduvjete za razvoj poduzetništva, ulagati u obrazovanje i znanost

Izrazio je nadu da će priča s Petrokemijom i Uljanikom završiti te da se neće pojaviti neke nove greške iz prošlosti koje bi mogle doći na naplatu u skoroj budućnosti.

Vlada je u četvrtak dala državna jamstva u korist Hrvatske poštanske banke (HPB) za zamjenu instrumenata osiguranja po plasmanima te banke prema društvu Uljanik d.d. iz 2015. i 2016. godine, čime se omogućuje isplata plaća radnicima Uljanik Grupe. 

Time su se Uljanik Grupi osigurala sredstva da je mogla u petak isplatiti plaće radnicima, nakon čega je Štrajkački odbor obustavio štrajk, koji je trajao 10-ak dana. Sada se čeka odluka Europske komisije o planu restrukturiranja, koji bi uključivao strateškog partnera, Kermas energiju, odnosno pronalazak dugoročnog rješenja za Uljanik brodogradilište i 3. Maj.

Petrokemiji, pak, treba povećanje temeljnog kapitala sa 42,9 na 492,9 milijuna kuna, odnosno za 450 milijuna kuna. To bi se trebalo provesti izdanjem novih 45 milijuna dionica koje će upisati i uplatiti država putem Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP). Podloga za to je Vladina odluka iz svibnja o kupovini tražbina banaka prema Petrokemiji u iznosu od 450 milijuna kuna.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U svibnju je Ina izvijestila o namjeri sudjelovanja u dokapitalizaciji Petrokemije s iznosom od 150 milijuna kuna te najavila da će namjeru iskazati zajedno s Prvim plinarskim društvom.

Kutinska Petrokemija prvo je polugodište 2018. završila s gubitkom od 176 milijuna kuna, znatno višim u odnosu na isto razdoblje lani kada je gubitak bio 40,3 milijuna kuna,

 "Dokapitalizacijom se jača pozicija Petrokemije na tržištu. Ako se poslovanje Petrokemije dovede na razinu konkurenata u regiji u pogledu profitabilnosti, a nema razloga da tako ne bude, i država će od toga kao manjinski vlasnik imati financijske koristi", rekao je Marić.

Marić očekuje podršku koalicijskih partnera za poreznu reformu

Marić je u intervjuu kazao i da očekuje da će porezna reforma, koja je u javnoj raspravi, dobiti podršku koalicijskih partnera.

„Vjerujem da će proći jer u suštini i cjelini ovaj nastavak poreznog rasterećenja dobra je mjera i pozdravljena od koalicijskih partnera. Naravno da uvijek postoje detalji o kojima možemo polemizirati, ali ti detalji ne bi smjeli ugroziti cijeli paket predloženih mjera”, kaže Marić.

Najjača mjera poreznog rasterećenja je snižavanje stope PDV-a na svježe meso i ribu, voće i povrće te pelene. To je efekt od gotovo 1,4 milijarde kuna.

Snažan je i efekt ukidanje dvaju doprinosa, na zapošljavanje i ozljede na radu. Premda se povećava zdravstveni doprinos, ukupno opterećenje past će, kaže Marić, sa 17,2 posto, koliko danas iznose doprinosi na plaću, na 16,5 posto.

„To znači 900 milijuna kuna rasterećenja za poduzetnike, a oko 1,35 milijardi kuna veće prihode zdravstvu”, kazao je Marić.

Što se tiče špekulacija o njegovom odlasku iz Vlade, Marić je kazao da se ne bi osvrtao ni na kakva nagađanja.

Odgovarajući na upit je li u sukobu interesa u slučaju Agrokor, Marić je podsjetio da je od početka govorio da će se kao ministar financija izuzeti od donošenja odluka koje se tiču tog koncerna i toga se cijelo vrijeme držao.

„Kao što vam je poznato, Povjerenstvo je nedavno odlučilo obnoviti postupak protiv mene, o čemu sam dobio odgovarajući akt i o čemu će se u zadanom roku očitovati te sam uvjeren da ću ponovno otkloniti sve sumnje o sukobu interesa”, zaključio je Marić.