„Da ne bude to iznenađenje, mogu najaviti da će vjerojatno doći do još jednog rebalansa do kraja godine. Mi ga planiramo, prije svega, jer imamo sredstva prikupljena od dodatnog poreza na dobit koja smo se obvezali podijeliti najugroženijim kućanstvima”, kazao je Primorac predstavljajući zastupnicima rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna.

„Znamo da ćemo raditi isplate koje sada nisu u rebalansu i nisu bile u originalnom proračunu, ali znamo da ćemo ih činiti. Fiskalni prostor postoji i samo je pitanje na koje će se to kategorije raspodijeliti”, rekao je i dodaoda će i taj rebalans biti iz tehničkih razloga, kao i ovaj.

Od dodatnog poreza na dobit prikupljeno je više od 230 milijuna eura i ta sredstva biti će raspoređena najpotrebitijim građanima. Dio je raspoređen tijekom travnja i svibnja a ostalo će „do zadnjega centa” biti raspoređeno u sljedećem paketu mjera, najavio je.

„Svakako ćemo i dalje raditi na tome da očuvamo kupovnu moć, barem jednim paketom pomoći do kraja godine”.

Primorac: Hrvatska je najspretnije prošla kroz krize, inflacija je iznadprosječna, ali slabi

Ministar Primorac u raspravi istaknuo je i da je Hrvatska jedna od država koja je po nekim istraživanjima najbolje i naspretnije prošla kroz krize. „S krizom u učincima krize se nosimo, inflacija je značajna i nitko od toga ne bježi, ali ona je prisutna i u drugim državama, a one su drugačije prolazile kroz krize, neke su imale manje ciljane mjere, neke nisu podupirale one najugroženije već dijelile svima”, poručio je.

„Kao najbolji ne možete baš slučajno  završiti, netko je uložio vrijeme i politički kredibilitet, iskustvo, osigurao sredstva…”, dodao je ministar.

U 2022. Hrvatska je ostvarila gospodarski rast od 6,3 posto, dvostruko veći od presjeka EU, a u ovoj godini očekuje se usporavanje na 2,2 posto, no, unatoč tome, i on će biti dvostruko veći od očekivanog prosjeka EU, naveo je.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Inflatorni pritisci su još uvijek prisutni, no veseli što slabe, s 10,8 posto u 2022. na očekivanih 6,6 posto u ovoj godini, dodao je.

Ta inflacije će, kaže, biti nešto veća od prosjeka EU koji se očekuje na razini od oko 6 posto. “Imati ćemo iznadprosječnu inflaciju, ali ona slabi i trend je silazni, razlika nije nešto što nas posebno zabrinjava”.

Na upit Davor Dretara (DP) zašto nema novaca za pravosudne policajce, Primorac je odgovorio da će se Vlada truditi sukladno mogućnostima povećati plaće onima kojima je najpotrebnije i da bi bio najsretniji kada bi svima mogli povećati plaće.

Najsretniji bi bio i da nema povećanja prihoda od PDV-a u toj mjeri u proračunu odnosno da se ono preusmjerilo prema građanima kroz snižavanje cijena, ali to se, nažalost, nije dogodilo, odgovorio je Marijanu Pavličeku (Suverenisti) na upit o borbi protiv inflacije.

Nađ (Socijaldemokrati): Što će biti kad dođe vrijeme “mršavih krava”? 

Odgovarajući Grozdani Perić (HDZ) kakvo je financijsko stanje u zdravstvu kazao je da su na dan 31. ožujka ukupne dospjele obveze bolnica 338 milijuna eura od čega je 43,8 milijuna eura preko 120 dana.

Za saniranje šteta od poplava, Primorac je rekao da će se koristiti originalna sredstva iz proračunskih zaliha koje su gotovo neiskorištena.

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) ustvrdila je da je sada vrijeme „debelih krava” za proračun upitavši što će biti kada dođe vrijeme „mršavih krava” i hoće li se održati mirovinski sustav, na što je ministar poručio kako taj sustav apsolutno neće biti ugrožen.

Rebalansom koji je predložila Vlada ukupni se prihodi očekuju u iznosu od 26,6 milijardi eura, a rashodi u iznosu od 28,1 milijardu eura, povećavaju se za 1,7 milijardi, odnosno 1,4 milijarde eura.