Ministar Filipović otkrio nove cijene goriva

Autor: Poslovni.hr/Hina , 18. srpanj 2022. u 13:07
Foto: Robert Anic/PIXSELL

Sutra istječe dvotjedna mjera zamrzavanja cijena goriva. Vlada je danas tim povodom održala telefonsku sjednicu na kojoj su predstavljene nove cijene.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović u ponedjeljak je, nakon telefonske sjednice Vlade, izvijestio da će cijena litre osnovnog benzina iduća dva tjedna iznosit 13,02 kuna, odnosno bit će smanjena s trenutnih 13,5 kuna, dok će cijena litre osnovnog dizela s 13,08 kuna narasti na 13,43 lipe.

Također, rekao je da će se izjednačiti cijene goriva na autocestama i izvan njih.

Nadalje, u sljedeća dva tjedna Vlada će produljiti ograničenje cijene plavog dizela na 9,45 kuna za litru, kao što je to bilo u protekla dva tjedna.

Po njegovim riječima, trgovačka marža ostaje 65 lipa za litru benzina i dizela, kao i smanjenje trošarina od 80 lipa na benzin i 40 lipa na dizel.

“Da nije bilo tih poteza Vlade, cijena dizela bi bila 15,70 kuna, a cijena litre benzina 14,92 lipe”, kazao je Filipović u izjavi novinarima u Ministarstvu. Navedene cijene vrijedit će od utorka, u razdoblju sljedećih 14 dana.

Filipović vjeruje kako je to rješenje prihvatljivo svima, i malim distributerima i građanima, jer je došlo do smanjenja cijene benzina za 48 lipa, dok će kod cijene dizela doći do poskupljenja od 35 lipa, no to, naveo je, nije najviša cijena dizela koju smo imali do sada.

Novi koraci Vlade ovisni su o kretanju cijena na tržištu Mediterana, naglasio je dodavši kako je jutros, oko 10 sati, cijena dizela nešto pojeftinila, a benzina poskupila.

U međuvremenu, na londonskom je tržištu cijena barela nafte pala tri tjedna zaredom. Prošloga je tjedna pala 5,5 posto, na 101,16 dolara.

Najveći tjedni pad cijena nafte u posljednjih mjesec dana posljedica je povećanja kamatnih stopa središnjih banaka u svijetu kako bi suzbile visoku inflaciju, što će usporiti rast globalnog gospodarstva, a time i oslabiti potražnju za naftom.

S duge strane, američki dolar, druga važna komponenta u izračunu cijena goriva, posljednjih tjedana znatno jača.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 1 posto i dosegnuo novu najvišu razinu u 20 godina.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 1,1 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0080 dolara, a u nekoliko je navrata zaronila i ispod razine od jednog dolara, po prvi puta nakon 20 godina.

Podsjetimo, Vlada je i 4. srpnja produljila ograničavanje cijena osnovnih goriva na benzinskim postajama izvan autocesta za još 14 dana, a fiksirala je i veleprodajne cijene.

Veleprodajne cijene su bile fiksirane tako da sa svim javnim davanjima ne mogu iznositi više od krajnje maloprodajne cijene propisane Uredbom za maloprodajna mjesta izvan autocesta.

Skladište plina Okoli zapunjeno 41 posto

Vezano uz popunjenost podzemnog skladišta plina Okoli, Filipović je rekao da je u prošli petak zapunjenost iznosila 41 posto te da je dinamika punjenja takva da bi do 1. listopada skladište trebalo biti zapunjeno 90 posto.

Taj zadatak, istaknuo je, operativno provodi HEP te očekuje da će to biti realizirano onako kako je i predviđeno.

Upitan trebaju li hrvatski građani strahovati od eventualne nestašice plina, ministar je iznio podatak da ukupna godišnja potrošnja plina u RH doseže 2,9 milijardi prostornih metara. S druge strane, kapacitet krčkog LNG-a je također 2,9 milijardi prostornih metara, a skladišta Okoli 430 milijuna.

“Imamo dostatne količine kako bi osigurali sigurnost opskrbe plinom u RH”, ustvrdio je ministar.

Na pitanje priprema li Hrvatska štednju energije po uzoru na neke države EU, naveo je da će i Vlada napraviti plan koji se odnosi na preporuke i uštede, da se po tom pitanju čeka službeni dokument EK koji će biti objavljen  za dan, dva. Dodao je da će se sigurno izaći s preporukama prema građanima i poduzetnicima.

Vezano uz odgođeni susret sa srpskom ministricom energetike, istaknuo je da je mnogima jasno da u ovim izmijenjenim političkim situacijama Hrvatska ide prema tome da postane energetsko čvorište Europe, s povećanjem kapaciteta LNG-a i izgradnjom dodatnih plinovoda, dok je istovremeno Srbija  zabrinuta za svoju energetsku budućnost. Tema je, otkrio je, trebala biti energetika.

“Ministrica je jučer otkazala najavljeni posjet, vjerujem da to nema previše veze s njom nego da je to uputa njezinog šefa gospodina Vučića”, zaključio je Filipović.

Komentirajte prvi

New Report

Close