Ministarstvo pravosuđa razmišlja o zakonskim izmjenama kojima bi se ubuduće spriječili slučajevi u kojima se kazna za koruptivna kaznena djela zamjenjuje radom za opće dobro, izjavio je danas ministar Orsat Miljenić.

Ministar je to rekao na sjednici Vijeća za korupciju, koje je razmotrilo Izvješće Europske komisije o suzbijanju korupcije u EU za 2013., odnosno prilog koji govori o Hrvatskoj, a u kojem stoji da su neki dužnosnici preblago kažnjeni za korupciju.

Kazao je kako će se vjerojatno izraditi poseban katalog kaznenih djela koja se neće moći kažnjavati radom za opće dobro.

Da je takvo rješenje nužno uvjeren je i Peđa Grbin (SDP).

"Više se ne bi smjeli događati slučajevi poput onoga bivšeg ministra Petra Čobankovića. On je priznao da je svojim radom oštetio državni proračun i građane za desetke milijuna kuna i ne može biti kažnjen radom za opće dobro", rekao je Grbin.

Miljenić je suglasan s ocjenom Europske komisije da "postoji očita neravnoteža između mjera suzbijanja i mjera sprječavanja korupcije, na štetu sprječavanja", a zaključio je da je nužno razraditi preventivne mehanizme.

Najavio je izradu zakona o lobiranju, na temelju kojega će se osnovati registar lobista, kao oružje protiv koruptivnih utjecaja, a kad je riječ o zviždačima, ocijenio je da se "ne može tražiti apsolutna zaštita za nekoga samo zato što kaže da je zviždač, nego mora postojati neka veza s onim što se otkrilo".

Laburist Dragutin Lesar upozorio je na primjedbu Europske komisije da se u Hrvatskoj "sukob interesa slabo razumije", a uvjeren je da će to ostati tako dok se zakonom ne propiše da onaj kome se pravomoćno utvrdi sukob interesa mora otići s dužnosti.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Založio se da se osuđenima za teža kaznena djela onemogući kandidiranje na izborima.

Naveo je primjere "zastupnika koji je bio osumnjičen za davanje mita i pokušaj podmićivanja ustavnog suca, zastupnika koji je bio u istražnom zatvoru pod optužbom za ratni zločin, a primao punu zastupničku plaću te nedavno razriješenog državnog dužnnosnika, koji ima pravo na naknadu plaće šest plus šest mjeseci".

"I onda se čudimo kad na izborima ponovnu budu izabrani takvi ljudi", kazao je Lesar, ocijenivši da bi kandidiranje na izborima trebalo zabraniti do isteka rehabilitacijskog roka.

Lesar smatra i da se poduzećima u vlasništvu države ili lokalne samouprave moraju zabraniti donacije i sponzorstva.

Naveo je da se na taj način, bez jasnih kriterija i javnog natječaja, godišnje dodijeli i po 90 milijuna kuna.

Kad je riječ o 'zviždačima', na čiju je zaštitu također upozorila Europska komisija, Lesar drži da je nužno donijeti poseban zakon, jer je "riječ o ljudima koji su ostavljeni na milost i nemilost u borbi za svoju egzistenciju i ljudska prava".

Naveo je slučaj zaposlenika Imunološkog zavoda, koji je suspendiran nakon što je javnosti otkrio da cjepivo protiv svinjske gripe može imati teške nuspojave, uključujući i paralizu.

Europskoj komisiji spočitava što u izvješću ne govori o "uvezenoj korupciji, kao u slučaju Hypo banke, MOL-a ili austrijskih kreditnih zadruga.

"Prave se ćoravi kraj zdravih očiju, jer se iza ovih slučajeva kriju interesi zemalja članica EU", tvrdi Lesar.

Podravio je prijedlog da Vijeće na slijedećoj sjednici raspravi predstečajne nagodbe, a založio se da se od Ministarstva financija zatraži popis svih kojima je država na taj način otpisala dugove.

"Primjerice, Mirna Rovinj mora u stečaj, a neke druge djelatnosti, poput taxi-prijevoza i izdavačke djelatnosti su od tolikog javnog interesa da im se oprašta porezni dug", rekao je Lesar.

Zatražio je i posebnu raspravu o poslovanju Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša, ustvrdivši da "ima informacije kako im je najveći poslovni partner osoba koja je, ne tako davno, bila čest gost Uskoka i DORH-a".

Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako se neće ići u promjene vezane uz status lokalnih dužnosnika, ali i pozvao nezavisna tijela poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa da u idućem razdoblju veći naglasak stave na lokalnu razinu.

Podsjetio je da je u siječnju 2013., nakon pune dvije godine, profunkcioniralo novo Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interes, koje je, kaže, "pokazalo da ne razlikuje političke boje i visinu funkcije".

Pohvalio se i transparentnijom kampanjom za lokalne izbore te imenovanjem povjerenice za informiranje te ocijenio da će se pomak na temelju tih mjera vidjeti u slijedećem izvješću Europske komisije.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić smatra da izvješće pokazuje da Hrvatska u usporedbi s drugim članicama EU "ne stoji tako loše kao u precepciji građana".

Istaknuo je da "nitko, pa ni država, nema pravo dovesti nekoga na sud ako se u velikom stupnju vjerojatnosti ne očekuje osuđujuća presuda".

Bajić je upozorio da je nešto gora situacija na lokalnoj razini, ocijenivši da bi trebalo smanjiti broj lokalnih pravosudnih tijela, jer "direktan lokalni utjecaj, autocenzura ili nestručnost dovodi do slabije uspješnosti na lokalnoj razini".

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izvijestio je da je broj kaznenih prijava za djela vezana uz korupciju u 2013. povećan za više od 135 posto, a u tih 1.940 slučajeva državni proračun oštećen je za gotovo milijardu kuna.

Podneseno je 188 kaznenih prijava protiv djelatnika MUP-a, sedam ih je vezano uz primanje mita, 88 za zloporabu položaja i ovlasti, a 11 za trgovanje utjecajem.

Ostojića je naljutilo pitanje vanjskog člana Vijeća Antona Filića stanuje li još uvijek u stanu u vlasništvu vlasnika EPH Ninoslava Pavića.

"Jeste li izišli iz stana u Pavićevu vlasništvu, pitam jer je to važno u kontekstu predstečajne nagodbe u EPH", kazao je Filić, na što mu je Ostojić odgovorio da je iz tog stana izišao još prije godinu dana.

"Kad se dužnosnik želi obraniti od medijskih insinuacija, onda je to nemoguća misija", rekao je Ostojić, poručivši da mediji nisu samo korektiv, nego da su i sami odgovorni za ono što pišu.