Ministar zdravstva Darko Milinović objavio je prošlog tjedna da će Vlada uskoro donijeti odluku o odvajanju bolnice Knin od Opće bolnice Šibenik, potvrdivši time najave svog prethodnika o vraćanju kninske bolnice na državne jasle, odnosno povratku u status bolnice u području od posebne državne skrbi koji je izgubila prije gotovo četiri godine. Za ravnateljstvo OB Šibenik i Šibensko-kninsku županiju to je dobra vijest jer znači prije svega golemo financijsko rasterećenje. Za državu je odvajanje Knina izazov s obzirom na to da kninska bolnica ima velik potencijal dio poslovanja ostvariti na tržištu, odnosno iskoristiti blizinu Jadrana te razviti zdravstveni turizam.
Upitna isplativost
Kninska bolnica sagrađena je osamdesetih godina kao suvremena zdravstvena ustanova, no upitne isplativosti s obzirom na mnogo manje realne potrebe stanovništva u odnosu na bolničke kapacitete. Upravo zbog financijskih problema prije gotovo četiri godine pripojena je OB Šibenik. Istodobno počinju žalopojke ravnateljstva Opće bolnice Šibenik koja je zbog udvostručenja kapaciteta i viška kreveta pripajanjem počela generirati golem dug. Šibenska je bolnica postala jedna od dvije bolnice s najvećim dugovanjima, zbog čega se nekoliko puta našla pred pokretanjem sudskih tužbi od najvećih dobavljača, prije svega lijekova. Posljednji veći dug lani je saniran kreditom od 68 milijuna kuna za koji je jamstvo dao osnivač, odnosno županija, no bolnica je danas već na 130 milijuna kuna duga prema dobavljačima. Ravnatelj OB Šibenik Željko Burić ističe da bolnica mjesečno stvara tri milijuna kuna duga i da mjesta za rezanje troškova više nema. Istodobno, nitko više ne računa da će država sanirati bilo kakve dugove županijskih bolnica. “Jedina šansa da šibenska bolnica preživi je razdvajanje ustanova, pri čemu računamo na zadržavanje sadašnjeg limita samo za funkcioniranje Šibenika, što bi pokrilo sve fakture i prvi put u povijesti bolnica bi poslovala normalno. Danas umjesto 360 potrebnih mi imamo 440 bolničkih kreveta, na dvije lokacije imamo dvije kirurgije, dvije ginekologije, dvije intenzivne. Knin radi ispod kapaciteta, a Šibenik isto toliko iznad, i to je neodrživa situacija. Istodobno smo uspjeli smanjiti broj zaposlenih sa 906 na 780, s tim da smo zaposlili deset novih specijalizanata”, kaže Burić. Mjesečni limit bolnice je dvanaest milijuna kuna, a samo na plaće bruto potrebno je izdvojiti 8,3 milijuna kuna. Na plaće 182 zaposlenih u Kninu mjesečno se izdvaja 1,8 milijuna kuna, a za materijalne troškove koji bi trebali iznositi barem četrdeset posto budžeta na raspolaganju ostaje tek oko 800.000 kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu