Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović potvrdio je danas da je Hrvatska udovoljila zahtjevu SAD-a i toj zemlji darovala oružje iz zaliha HV-a, ali i naglasio da se radi o "zanemarivim količinama u odnosu na druge koji su odgovorili na zahtjev Amerikanaca".

Mediji su ovih dana izvijestili da je Hrvatska, na zahtjev SAD-a poslala oružje Kurdima u Iraku, a Milanovića su novinari, tijekom posjeta Gunji upitali je li to točno i je li Hrvatska zbog toga izložena terorističkoj prijetnji.

"Mi smo prošli jako puno i napatili se kao rijetko koji narod u Europi, a s druge se strane stalno nečega bojimo, ili nas se nečim plaši. Moramo se riješiti kompleksa koji nas povijesno opterećuje. Mi smo mlada, moderna država, članica Europske unije i NATO-a i to za sobom povlači određene obveze i određena neugodna stanja", odgovorio je Milanović. Dodao je da nije riječ o oružuju za Kurde te da se radi o zanemarivim količinama u odnosu na druge koji su odgovorili na zahtjev Amerikanaca.

Podsjetio je da je Hrvatska od SAD-a nedavno dobila više od 200 najmodernijih i najskupljih kamiona, što je, ističe, najveća donacija koju je zemlja ikad dobila. Napomenuo je da su i ranije vlade viškove oružja slali Amerikancima. "A što će oni s time napraviti, i u koliko time pomognu borbi za demokraciju, a protiv isključivosti bilo kojeg fundamentalizma, onda je to prihvatljivo", kazao je.

Premijer je istaknuo kako islam nema veze s onim što se događa u Iraku, gdje je na djelu složena teroristička organizacija koja želi u tom dijelu svijeta zavladati. "Tome se suprotstavljaju oni koji za to imaju resurse, prvenstveno SAD koje su naš partner u NATO-u i naš saveznik. Od odgovornosti se ne može pobjeći, gurati se u prvi red ne treba, ali se ne može niti praviti da se ništa ne događa u Iraku", dodao je.

Milanović je odbacio nagađanja da Vlada razmišlja o smanjenju plaća u javnom sektoru, a na najave povećanja neoporezivog dijela dohotka kazao je kako je pitanje poreza "vječno političko pitanje". "To je pitanje koliko i kome uzeti, koliko tko doprinosi i koliko je pravedeno da tko doprinosi", istaknuo je premijer i podsjetio da su se na pitanju poreza pokretale revolucije, od američke do francuske.

"Činjenica je da imamo najveću poreznu stopu od 40 posto koju počinjemo primjenjivati vrlo nisko, na ljude koji su malo solidniji srednji sloj. Tko ima 1200 eura neto, odmah plaća poreznu stopu od 40 posto. Takvu poreznu stopu od bivših socijalističkih država nitko nema. Mi ćemo je zadržati, ali će se primjenjivati na veća primanja, na primjer iznad 14 tisuća kuna, no, točni izračuni na koja primanja još nisu gotovi", kazao je premijer.

Istaknuo je, da se želi tzv. srednji sloj izuzeti od visoke porezne presije, a da "razumni porezni pritisak počne tamo gdje je visok srednji sloj i bogatstvo". Milanović smatra da Hrvatska ima nerazrađen porezni sustav, zbog čega se želi srednjem sloju omogućiti da im u plaći ostane više novca, "koji će oni trošiti i od čega će i država imati koristi.

Narančasta ribica

‘CSR projekti doista mogu donijeti pozitivne promjene, potaknuti empatiju i graditi tolerantnije društvo’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Dodao je kako i dalje ostaje otvoreno pitanje "onih koji imaju puno, koji su bogati i trebali bi doprinositi više", ocijenivši da bogati u pravilu ne žive od plaće, nego od kapitalne dobiti ili kamata, na što se u Hrvatskoj još uvijek ne plaća porez, te naglasio da se takve ne želi motivirati da odu iz Hrvatske ili se prestanu baviti poslom.

Na pitanje hoće li se omogućiti prodaja hrvatskih putovnica stranim investitorima i je li to mamac za sumnjivi kapital, Milanović je rekao da sumnja u kapital postoji svugdje, da je primjerice londonski City krcat ljudima koji su zaradili milijarde u Rusiji i u sličnim državama te su bez problema dobivali britansko državljanstvo i nitko ih nije pitao odakle im taj novac.

"Onaj tko želi doći, tko želi investirati, tko želi doprinijeti bogatstvu i prosperitetu sredine u koju dolazi država pod određenim uvjetima daje i državljanstvo, no, to još nije definitivna odluka i o tome se razgovara", rekao je Milanović, dodavši da ga o tom pitanju zanima i mišljenje javnosti. "Za mene postoji kapital koji je kriminalnog porijekla, koji je rezultat kaznenog djela i u tom slučaju, u onoj mjeri na koje nas to tjera međunarodna pravna suradnja, mi tu moramo biti strogi i to ne dopustiti", naglasio je.

Upitan razmišlja li Vlada o prepolovljavanju rtv pristojbe, kako su prenijeli neki mediji, Milanović je odgovorio da se HRT mora restrukturirati, da se Vlada u uređivačku politiku neće miješati, ali da očekuje uštede i racionalizaciju. Istaknuo je da je HRT hrvatska institucija te da radi puno onoga što ni jedna TV kuća ne radi, ali i da je "pitanje plaćamo li to previše".