Predsjednik Zoran Milanović u srijedu je ponovio da Hrvatska neće slati svoje vojnike u Ukrajinu, dan nakon što je to naglasio i premijer Andrej Plenković poslije sastanka u Parizu na kojem su Francuska i Velika Britanija iskazale namjeru da tamo nakon prekida vatre šalju svoje postrojbe u sklopu mirotvornih snaga. 

„Kao što sam već puno puta upozoravao da će se dogoditi, pojedine države takozvane koalicije voljnih odlučile su slati svoje vojnike u Ukrajinu. Jučer je u Parizu i formalno iskazana namjera Francuske, Velike Britanije i još nekih država da pošalju vojne postrojbe u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom”, započinje Milanović svoju objavu na Facebooku. 

Čelnici 35 zemalja te koalicije sastali su se u utorak u francuskoj uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija te izaslanika za pregovore s Rusijom Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, jednog od pregovarača. 

Nakon sastanka je objavljeno da će Pariz i London slati vojne postrojbe u Ukrajinu „ako se sklopi mirovni sporazum s Rusijom”. 

Premijer Andrej Plenković u Parizu je još jednom ponovio da Hrvatska „neće slati svoje vojnike na ukrajinski teritorij”, nego će nastavljati podržavati Ukrajinu političkim i diplomatskim naporima ili paketima vojne pomoći. Plenković je istu poruku ponavljao i tijekom 2025., a tvrdnje da će hrvatski vojnici ići u Ukrajinu odbacivao je i ministar obrane Ivan Anušić. I druge su zemlje, poput Italije i Njemačke, odmah nakon sastanka najavile su da neće slati svoje vojnike na ukrajinski teritorij. 

Milanović je dan nakon, „kako bi otklonio svaku sumnju o ulozi Hrvatske vojske u tzv. koaliciji voljnih”, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga (OSRH) poručio hrvatskim građanima da „Hrvatska neće slati svoje vojnike u Ukrajinu” te da „o tome, što se njega tiče, ne treba dalje raspravljati”. 

Predsjednik je napisao da Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a ima samo obveze koje proizlaze iz tih članstava, dok je odluke koalicije voljnih „ni na koji način ne obvezuju”. 

„U novom globalnom poretku koji se stvara i u kojemu, na žalost, sila i pravo jačega postaju pravilo u međunarodnim odnosima, ključna je i Ustavom propisana zadaća OSRH zaštita suvereniteta i neovisnosti te obrana teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. I zato sva dosadašnja i najavljena ulaganja u OSRH, uključujući i uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, moraju imati za cilj povećanje spremnosti i sposobnosti OSRH za izvršenje te svoje ustavne zadaće”, nastavio je Milanović. 

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Upozorio je da najavljen nastavak financijske pomoći Ukrajini ne smije biti na štetu Oružanih snaga, odnosno „umanjiti sredstva potrebna za opremanje Hrvatske vojske”. 

„Isto tako, takva pomoć ne smije ni na koji način biti na štetu hrvatskih građana i njihovog standarda. Dužnost svih hrvatskih institucija vlasti je brinuti se za hrvatske nacionalne interese i za interese naših građana”, zaključio je predsjednik svoju objavu. 

Članice koalicije u Parizu su iskazale spremnost pružiti „pravno obvezujuća” sigurnosna jamstva Kijevu, što uključuje i međunarodne snage predvođene Europom, a „potpomognute” američkim sredstvima. 

SAD je pristao i predvoditi mehanizam praćenja provedbe primirja, obavještajno i logistički biti dio mirovnih snaga, kao i vojno intervenirati u slučaju novog ruskog napada.