Predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak, govoreći o prosvjedima poljoprivrednika, da je poljoprivreda specifična jer je izloženija rizicima tržišta, no da se ne može nastaviti dosadašnja praksa da se gubici pokrivaju iz proračuna.

Poznato je koliko ima novca i kakve su mogućnosti, rekao je premijer gostujući u večerašnjoj emisiji Nulta točka Hrvatske televizije. Podsjetio je da je prošle, sušne godine, cijena pšenice bila viša zbog slabijeg uroda, a time i viša zarada proizvođača, pa nije bilo prosvjeda. Ove godine cijena je niža zbog boljeg uroda i neki neće moći pokriti troškove, rekao je Milanović dodavši da je to rizik koji su preuzeli baveći se poljoprivredom.

U uvjetima kada više nema zaštitnih carina, opstat će samo konkurentni i oni koji su se bolje pripremili za konkurenciju, oni koji su više uložili imat će veće šanse biti uspješni, drži premijer i dodaje da, nažalost, svi ne mogu biti jednako uspješni, jer u suprotnom ne bi bilo kriterija uspješnosti.

Poljoprivredna proizvodnja je izuzetno važna i to je u EU prihvaćeno, pa će u nadolazećim godinama biti više poticana i Hrvatska će iz financijske omotnice EU do 2020. godišnje dobivati 400 milijuna eura, rekao je.

Odgovarajući na tvrdnje proizvođača da je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina netransparentno dodjeljivao poticaje, Milanović je rekao kako su to vrlo teške optužbe koje nisu dokazane te da osobno ne vjeruje da je to ministar činio i da Jakovina radi dobar posao.

Što se tiče izgradnje Pelješkog mosta premijer je rekao da je to za Hrvatsku izuzetno značajno pitanje, simbolički i funkcionalno, da ima prometno opravdanje, a da za EU neće biti preveliki financijski teret. Milanović je pojasnio da svojedobno nije bio protiv izgradnje mosta, nego toga da se ide u projekt za koji nije zatvorena financijska konstrukcija. Vidjet ćemo što će biti do kraja rujna i što će odlučiti Europska komisija na temelju predstudije izvedivosti rekao je premijer.

Vezano uz ratifikaciju graničnog sporazuma s BiH koji su potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegović, a koji nije još ratificiran, Milanović je rekao da je sporazum dobar za Hrvatsku i da je to znao i predsjednik Tuđman, jer se njime rješava 1000 kilometara međudržavne granice koja je sada i vanjska granica EU. To je u interesu dobrosusjedskih odnosa, rekao je Milanović. Također je rekao da na BiH strani ima više sudionika koji nisu usuglašeni i da to predstavlja problem.

U vezi reforme zdravstva premijer Milanović rekao je da je to zahtjevan posao i da na naplatu dolazi to što nije provedena kad je trebalo. Naglasio je da cijeni rad ljudi u zdravstvu i razumije njihove probleme, jer je i osobno radio u državnoj službi. Naglasio je da se neće zatvarati bolnice, ali pojedini odjeli u njima koji nemaju dovoljno posla, vjerojatno da, kazao je Milanović.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

Premijer je rekao da je jako zadovoljan funkcioniranjem Kukuriku koalicije i da dobro surađuju. Referirajući se na pisanje jednog dnevnog lista da HNS traži nove koalicijske partnere, što je iz te stranke kategorički demantirano, Milanović je rekao da je tekst pisan na temelju anonimne izjave i da je uvredljiv za prvu potpredsjednicu vlade i ministricu vanjskih i europskih poslova Vesnu Pusić.

U proteklih godinu i pol dana u koaliciji imali smo dva do tri nesporazuma, kazao je dodajući kako je i očekivao određena neslaganja. pritom je naveo pitanja poreze na nekretnine i izmjene Ustava. Što se neslaganja o izmjenama Ustava tiče, kazao je da ne može argument (HNS-a) biti kako se Ustav ne mijenja često, nego je li pitanje važno. A pitanje nezastarijevanja politički motiviranih zločina jest važno, kazao je.

Za odnose s IDS-om rekao je da su dobri, da je bilo nekih nesporazuma, ali s predsjednikom stranke, no da je suradnja s IDS-ovim ljudima u Vladi odlična.