Rebalansom proračuna poručujemo da su prave reforme započele, istaknuo je danas premijer Zorana Milanović te poručio da Vlada u prvoj godini procedure prekomjernog deficita ne želi radikalnim rezovima zakočiti gospodarski rast i Hrvatsku pretvoriti u Grčku.

"Prva i osnovna poruka je da i dalje kao država živimo iznad svojih mogućnosti", rekao je Milanović na koferenciji za novinare u Banskim dvorima nakon što je na sjednici Vlade predstavljen rebalans ovogodišnjeg proračuna.

Rebalans je jasna politička poruka Vlade da su reforme stvarno započele i to je temelj i početak procesa koji ćemo nastaviti idućih godina, dodao je.

Procedura prekomjernog deficita je samo poticaj Vladi da ustraje u svojoj politici smanjivanja deficita i javnog duga, a danas predstavljeni rebalans politička je poruka Vlade, poručio je premijer.

Umjesto zaduživanja, Vlada se opredijelila za smanjivanje potrošnje i deficita, a u ovoj godini to će biti oko 4 milijarde kuna, kazao je.

"To je puno, ali manje od onoga što preporuča Europska komisija, ali to je predmet razgovora i pregovora", dodaje premijer ističući kako po tom pitanju postoje i određene razlike u stavovima MMF-a i Europske komisije.

Prema preporukama iz procedure prekomjernog deficita, Hrvatska je u ovoj godini deficit trebala smanjiti za 2,3 posto. Misija MMF-a, pak, i smanjenje oko 1 posto u ovoj godini ocjenjuje prihvatljivim s obzirom na izostanak gospodarskog rasta, a okretanje održivijim mjerama na rashodovnoj strani predlaže u srednjem i dužem razdoblju.

"Hrvatska u ovom trenutku radi i ide naprijed, ali nećemo dopustiti da se radikalnim rezovima u prvoj godini zatuče rast", naglasio je Milanović.

Edukacijski centar

JGL lansirao vlastiti edukacijski model – prvi polaznici već rade u proizvodnji

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Hrvatska neće biti Grčka, poručio je. "Što god EK rekla mi ćemo to poštivati, ali Hrvatska neće biti Grčka, dakle nećemo dopustiti da se radikalnim mjerama, naspram ozbiljnih mjera koje poduzimamo, zatuče ono malo što imamo. To je jasan politički stav, uz dužno poštovanje prema svima", rekao je.

Premijer ističe da rebalansom proračuna smanjenje potrošnje neće ići na teret građana jer se neće rezati mirovine, plaće i porodiljne naknade, a neće biti ni novog poreznog tereta za građane.

Smanjit će se plaće državih dužnosnika za 6 posto, što Milanović opisuje "simbolički važnim".

Nužno je, dodaje, bilo i vraćanje doprinosa za zdravstvo s 13 na 15 posto jer je u protekle dvije godine njegova smanjenja izostao očekivani učinak na gospodarstvo, a istodobno se stvarao trajan deficit u zdravstvu koji se morao sanirati.

Vraćanje dugova zdravstva trebalo bi koristiti i samom gospodarstvu prema kojem ti dugovi postoje, a riječ je o preko 3 milijarde kuna, dodao je.

Istaknuo je da će teret za poduzetnike zbog povećanja zdravstvenog doprinosa Vlada probati kompenzirati nizom mjera – daljnjim ukidanjem parafiskalnih nameta, olakšavanjem investicija, poticanjem izvoza preko HBOR-a, kako se više "ne bi financirale tko zna kakve stvari, što se radilo zadnjih godina".

HBOR će biti "teren za izvoznu disciplinu" i onaj tko je u stanju izvozno konkurirati bit će privilegiran. "Bit će to pozitivna diskriminacija izvornika i tome treba služiti HBOR", kazao je.

Govoreći o kumuliranoj štednji osiguranika koji imaju benificirani staž, Milanović je kazao kako je uplata njihovih doprinosa u drugi mirovinski stup od početka bio promašaj, jer se njima mirovina ionako isplaćuje iz prvog stupa, odnosno država im ionako jamči za benificiranu mirovinu.

"To je ustvari samo pomagalo da društva za upravljanje mirovinskim fondovima ubiru naknadu za upravljanje. To je zakonito, ali nema smisla", ističe Milanović.

U pogledu mogućeg negativnog stava EK na prijenos tih sredstava iz drugog u prvi stup, premijer kaže kako će se sredstva prenijeti, i to ne odjednom već kroz dvije godine, što je politička odluka.

Cilj je, kaže, da se u prvoj godini, u čemu se Vlada slaže sa stajalištem MMF-a, ne ide s preradikalnim mjerama koje bi išle na štetu gospodarstva.

Dodao je i da će se razgovori s EK nastaviti, kao i strukturne i fiskalne prilagodbe, te da je jedina pogreška što Vlada s ovim reformama nije započela još u studenome prošle godine.

Poručio je kako je rebalansom ukalkulirana i mogućnost da se projekcija gospodarskog rasta ne ostvari, odnosno da dođe do pada, no Vlada se nada "da to neće biti tako i radi sve da se to ne dogodi".

Milanović je otklonio mogućnost novih poreza, poput poreza na imovinu, nekretnine ili kamate na štednju.

U ovom trenutku smatramo da nismo spremni na to, to je krajnja mjera. Ova odluka je politička jer struktura imovine u Hrvatskoj ima malo drugačiju povijest od ostatka Europa.

Imamo širok sloj pripadnika srednje klase koja je ovoj krizi dosta izložena, kojima ta imovina stoji i ukoliko se ne radi o povećanom prihodu, dakle o situaciji u kojoj je porez na nakretninu veći od trenutnog komunalnog doprinosa, nego samo zamjenjujete komunalni doprinos porezom na nekretninu, niste napravili ništa s prihodne strane proračuna, rekao je Milanović.

Dodao je da će, ako se taj porez bude uvodio i kada se bude uvodio, jer ga imaju sve europske države, novac od njega pripasti lokalnim vlastima.

Na pitanje novinara bi li trebao biti u Saboru kad se brani rebalans, s obzirom na to da će u to vrijeme biti u posjetu Australiji i Novom Zelandu, Milanović je odgovorio kako je on danas iznio politički stav o rebalansu, a brojke će u Saboru iznijeti ministar financija.

"Što se tiče puta u Australiju, uvijek postoje razlozi za i protiv. To nije nikakav ugodan i sladak put. (…) Nakon 23 godine, da nitko nije bio u Australiji osim jednom predsjednik Tuđmana, to je po meni neozbiljno. A ja tamo ne idem među svoje birače, niti birače uopće. To može biti i neugodan put, ali i to predsjednik Vlade mora napraviti", rekao je.