Iz Hrvatske Lutrije objašnjavaju kako je koncept društveno odgovornog poslovanja ujedno i onaj za koji su se opredijelili, a vodeći se upravo tim stremljenjima rado se odazivaju projektima od društvenog značaja. Jedan od onih na kojima sudjeluju je i projekt Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista Iskustvo zlata vrijedi, pa je Hrvatska Lutrija i ove godine omogućila obavljanje prakse dvojici hrvatskih studenata – Marku Marjanoviću i Ivanu Taradiju.

“Svakom takvom akcijom pokazujemo da ne nudimo samo igru i zabavu, već pokušavamo što više doprinijeti društvu i zajednici. Upravo je Iskustvo zlata vrijedi jedan od takvih projekata i svaki put se s radošću priključujemo i prihvaćamo status poslodavca partnera. Riječ je o vrlo osjetljivim skupinama koje se zbog negativnih stereotipa ili predrasuda teško ravnopravno uključuju u društvo. Iz tog razloga svima kojima život nije pružio jednaku startnu poziciju, bilo da je riječ o osobama s invaliditetom ili osobama slabijeg materijalnog stanja, treba pomoći da što lakše pronađu poslove i prakse te da se realiziraju kao osobe”, rekla je Martina Gašljević iz Službe za korporativne komunikacije i DOP Hrvatske Lutrije.

Sagledati stvari iz njihovog kuta

Napominju kako za njih inkluzija ne podrazumijeva samo uključivanje osoba u društvo, već i uvažavanje različitosti svakog pojedinca, a iako svjesni da je mijenjanje stavova i predrasuda dug proces, ovakvim načinom poslovanja žele pokazati da je to nešto od čega ne trebamo odustati.

“Osim projekata poput Iskustvo zlata vrijedi, kroz kojeg dajemo priliku osjetljivim skupinama, potpisali smo i Povelju o raznolikosti”, istaknula je Martina Gašljević rekavši kako tako između ostalog žele predstaviti da se kao tvrtka zalažu za razvoj raznolikosti, koja omogućuje ostvarivanje punog potencijala svake osobe kao temeljne vrijednosti hrvatskog društva.

Govoreći iz iskustva u radu s osobama s invaliditetom ističu kako je riječ o marljivim i vrijednim mladim ljudima, koji se prema poslu i shvaćanju obaveza odnose jednako kao i stalno zaposleni.

“Ovakav projekt je prilika da mladi prošire svoje poglede na svijet, da steknu nova znanja i iskuse poslovni sektor, no da istovremeno i mi uvidimo njihove probleme, da sagledamo stvari iz njihova kuta i da im u konačnici pomognemo”, dodaje Martina Gašljević. U 2018. ponudili su praksu dvojici studenata, a jedan od njih je Ivan Taradi, slabovidna osoba i apsolvent na studiju germanistike i informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Taradi je svoju radnu praksu obavljao u Sektoru razvoja poslovanja i marketinga.

“Sudjelovanje u projektu Iskustvo zlata vrijedi je sjajna prilika za dobiti uvid u poslovanje poznatih i uspješnih tvrtki, kao i za steći radno iskustvo. Najviše me zabrinjava to, hoće li budući poslodavac imati razumijevanja za neke različitosti između mene i “zdravih” zaposlenika. Ova praksa mi je puno značila, a kroz nju sam stekao sam uvid u funkcioniranje odjela tvrtke koji je u izravnom kontaktu s klijentima tvrtke. Uvidio sam koliko je važna dobra organizacija posla i međusobna komunikacija svih zaposlenika jednog odjela, a imao sam priliku upoznati se i s raznim procedurama i propisima na kojima se temelji rad odjela za komunikaciju s klijentima tvrtke”, rekao je Ivan Taradi o svom iskustvu sudjelovanja na projektu Iskustvo zlata vrijedi.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Marko Marjanović je student prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, a praksu je obavio u Službi pravnih poslova. Usprkos činjenici da je zbog obavljanja prakse morao promijeniti okolinu i doseliti u Zagreb, napominje kako je to bila jedna od njegovih najboljih odluka. “Kroz praksu studenti ulaze u svijet rada, stječu radne navike i imaju priliku vidjeti i iskusiti kako to izgleda u tvrtkama poput naše. Obojica su sretna zbog iskustva i vještina koje su stekli, zbog zaposlenika koje su upoznali i koji su im uvelike pomogli, a svi zajedno smo sretni što smo osim pomoći u vidu prakse stekli i nove prijatelja”, rekla je Martina Gašljević.

Više sigurnosti i samopouzdanja

Vodeći se konceptom društveno odgovornog poslovanja i uvažavanju različitosti, iz Hrvatske Lutrije govore kako se pri provedbi natječaja za popunjavanje otvorenih radnih mjesta mogu prijaviti svi koji udovoljavaju uvjetima natječaja, što uključuje i osobe s invaliditetom. Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom pri selekcijskom postupku, u kontekstu pozitivne diskriminacije, pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima za propisana radna mjesta daju prednost upravo osobama s invaliditetom. “U Hrvatskoj Lutriji rade 44 osobe s invaliditetom na raznim radnim mjestima, od prodavača do radnih mjesta unutar različitih sektora i službi ovisno o mogućnostima i stupnju invaliditeta”, napomenula je Martina Gašljević i dodala kako to nije jedini način na koji promiču društvenu odgovornost. Tako i priređivanjem igara na sreću kontinuirano izdvajaju sredstva za različite društveno korisne projekte, a uz sport, borbu protiv ovisnosti, kulturu, razvoj civilnog društva itd., iz sredstava se financiraju i organizacije koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom.

“U prošloj smo godini imali i javni natječaj za donacije ukupne vrijednosti 450.000 kuna i financirali ukupno 55 projekata iz pet različitih programska područja i tako, osim kroz državni proračun, bili ruka podrške usmjerena prema društvu i zajednici. Neki od tih projekata upravo su bili usmjereni poboljšanju kvalitete života i pomoći osobama s invaliditetom”, objasnila je Gašljević.

Kultura poslovanja Hrvatske Lutrije naglašava društvenu odgovornost, a u takvim uvjetima poslovanja ove godine okušala su se i dvojica studenata koja svoje sudjelovanje na ovogodišnjoj stručnoj praksi opisuju kao iskustvo koje će im pomoći u budućnosti.

“Sudjelovanjem na stručnoj praksi u Hrvatskoj Lutriji poboljšao sam svoje komunikacijske sposobnosti i uvidio koliko je zapravo komuniciranje s krajnjim korisnicima neke tvrtke, osjetljivo i kompleksno. Vjerujem kako ću u budućnosti na temelju ovog iskustva imati puno više samopouzdanja i sigurnosti u radu”, zaključio je student germanistike i informacijskih znanosti Ivan Taradi.