Kad obrtnica zaključa radionicu ili salon, njezin radni dan često ne završava. Tada počinje druga smjena – obitelj, kućanstvo i sve ono što ne stane u poslovni raspored bez radnog vremena. Upravo u toj dvostrukoj ulozi krije se i snaga i izazov ženskog obrtništva u Hrvatskoj.

Od ukupno oko 135 tisuća obrta, njih više od 50 tisuća vode žene, što čini oko 36 posto. Riječ je o udjelu koji je veći nego u mnogim drugim poduzetničkim sektorima, ali i dalje daleko od ravnopravnosti. Uz to, žene češće vode manje obrte, najčešće u uslužnim djelatnostima te nerijetko paralelno rade i drugi posao.

Standardne prepreke

“Jako puno je izazova. Nama je puno teže nego muškarcima jer smo i majke i poduzetnice, a naš posao nema radnog vremena”, kaže Jelena Ivaniš, potpredsjednica Hrvatske obrtničke komore. Ističe kako obrtnice često nose dvostruku ili čak trostruku ulogu: vlasnice, radnice i organizatorice obiteljskog života. U velikom broju slučajeva riječ je o samozaposlenim ženama bez zaposlenika, što dodatno otežava usklađivanje privatnog i poslovnog. Ipak, Ivaniš naglašava kako se od obrta može živjeti – pod uvjetom da postoji jasna vizija i dobra organizacija.

Žensko obrtništvo posljednjih godina bilježi snažan rast. Više od 32 tisuće žena vodi obrt kao osnovnu djelatnost, a još oko 18 tisuća ima obrt uz zaposlenje. Tome su, među ostalim, pridonijele i mjere samozapošljavanja, ali i sve veća spremnost žena da preuzmu poslovni rizik.

“Mislim da se žene u krizama snalaze jako dobro. Prošle smo i recesiju i pandemiju i ovu aktualnu krizu, i pokazale smo da se brzo prilagođavamo”, dodaje Ivaniš. U prilog rastu ide i promjena percepcije poduzetništva među mlađim generacijama žena, koje sve češće biraju obrt kao prvi, a ne rezervni izbor. Fleksibilnost, mogućnost kreativnog izražavanja i veća kontrola nad vlastitim vremenom postaju ključni motivi. Ipak, prepreke poput administrativnih opterećenja i financijske nesigurnosti i dalje ostaju izazov koji traži sustavnija rješenja. No, osim prilagodbe, važnu ulogu ima i međusobna podrška. Svjetlana Čuljak, vlasnica obrta za zastupanje u osiguranju i predsjednica ceha za uslužne i intelektualne djelatnosti, naglašava važnost povezivanja.

“Želimo okupiti žene obrtnice, razmijeniti iskustva i stvoriti nove poslovne prilike. Muškarci se često lakše umrežavaju, a mi žene trebamo više raditi na tome da se povezujemo”, ističe Čuljak. Dodaje kako se od obrta može pristojno živjeti, ali samo uz velik trud i angažman. Mladim ženama poručuje da se ne boje ulaska u poduzetništvo.

“Obrtništvo nije lako, ali pruža mogućnost da radiš ono što voliš i da napreduješ”, kaže. Primjer kontinuiteta i prilagodbe dolazi iz obiteljskog obrta Ajne Prtljačić Vuković, koja je preuzela posao svojih roditelja. Obrt s gotovo četiri desetljeća tradicije danas spaja moderno i tradicionalno kroz proizvodnju ženske i etno odjeće.

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

ne biraju metu

Napad može doći bilo kada – jeste li spremni na najgori scenarij?

“Našla sam svoj smjer i želim razvijati nove ideje, ali uz podršku obitelji koja mi je velika snaga”, kaže. Naglašava kako je u obrtništvu potrebno dati “srce, ljubav, krv i znoj”, ali i kako vjeruje u važnost povezivanja žena kako bi zajednički ojačale svoju poziciju. S druge strane, predsjednik Obrtničke komore Brodsko-posavske županije Krunoslav Holjevac podsjeća kako obrtništvo nosi i ozbiljne rizike.

Važan stup gospodarstva

“Nije problem otvoriti obrt, problem je opstati. Obrtnici često osobnom imovinom garantiraju za poslovanje, a naš radni dan ne traje 24 nego 25 sati”, upozorava. Unatoč svemu, naglašava kako upravo obrtnici, među kojima je sve više žena, čine važan stup gospodarstva.

“Žene danas rade sve i bez njih je teško zamisliti funkcioniranje sustava”, kaže Holjevac. Brojke pokazuju napredak, ali i otkrivaju stvarnost: žene su sve prisutnije u obrtništvu, no i dalje rade u zahtjevnijim uvjetima. Njihova snaga nije samo u rastu udjela, nego u sposobnosti da balansiraju između poslovnog uspjeha i svakodnevnih obaveza. Upravo u tome leži ključ njihove otpornosti – i razlog zašto žensko obrtništvo nastavlja rasti, unatoč svim preprekama.