Potencijal za izbijanje socijalnih nemira u zemljama Europske unije veći je nego igdje drugdje u svijetu, upozorili su iz Međunarodne organizacije rada (ILO), očekujući da će se na globalnoj razini vjerojatno povećati ionako već produbljen jaz između bogatih i siromašnih.

U godišnjem izvješću "Svijet rada", objavljenom u ponedjeljak, ILO je ustvrdio da su socijalni nemiri – štrajkovi, obustave rada, ulični prosvjedi i demonstracije – pojačani u većini zemalja u razdoblju od 2008. kada je započela gospodarska i financijska kriza, prenosi u utorak europski informativni portal EurActiv.

Rizik je, napominje ILO, "najveći među 27 zemalja EU-a – uvećan je sa 34 posto u 2006.-2007. na 46 posto u 2011.-2012.". Međutim, rizik nije ravnomjerno raspoređen unutar toga bloka, a u najmanje sedam zemalja članica nije pojačan, napominju u ILO-u.

Općenito, rizik nemira u EU "vjerojatno proizlazi iz mjera koje vlasti provode u odgovoru na dužničku krizu eurozone i njihovih posljedica po živote ljudi i percepciju dobrobiti," kaže se u izvješću te agencije Ujedinjenih naroda.

"Sumorni ekonomski scenarij stvorio je krhko socijalno okruženje budući da manji broj ljudi vidi priliku za dobivanje dobrog posla i poboljšanje životnog standarda".

Pojačan je i rizik socijalnih nemira u Rusiji i zemljama bivšeg komunističkog bloka koje nisu članice EU-a, kao i u južnoj Aziji i u razvijenim gospodarstvima izvan EU-a.

Rizik je pak smanjen u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje su vlade poduzele mjere za poticanje zapošljavanja, te u rastućim ekonomijama u subsaharskoj Africi i u istočnoj i jugoistočnoj Aziji i Pacifiku.

ILO napominje da svoje zaključke temelji na usporedbi gospodarskog rasta i razine dohotka s inflacijom, nezaposlenošću, dugom promatranim kao udjelom u BDP-u, i neravnopravnostima u dohotku – redom čimbenici koji utječu na razinu socijalnih tenzija.

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Mjere štednje koje vlade provode posljednjih nekoliko godine praćene su od 2010. rastućim razlikama u plaćama, pri čemu su primanja skupine u kategoriji srednjeg dohotka smanjena, dok su ona u kategoriji najvećih primanja ponovno počela rasti, navode u ILO-u.

Među bogatijim zemljama, profitne marže u većim kompanijama su rasle, što se očituje i u uzletu na tržištima dionica, a sada su na razinama blizu onima neposredno prije kriznih godina, tumače u ILO-u.

"Umjesto da ta dobit bude pretočena u produktivne investicije u realnom gospodarstvu, povećani prihodi daleko su češće bili usmjereni prema većim novčanim holdinzima", kažu u UN-ovoj agenciji.

Ujedno upozoravaju i da se očekuje daljnji rast stopa nezaposlenosti na globalnoj razini. U EU i ostalim razvijenim zemljama realna stopa zapošljavanja, koja uzima u obzir rast radno-sposobnog stanovništva, vjerojatno se neće oporaviti prije 2018. na razine iz razdoblja prije krize.

U ILO-u kao posebno zabrinjavajući problem izdvajaju pogoršanje situacije na području nezaposlenosti u Europi. Stopa nezaposlenosti u eurozoni u travnju je dosegnula novu rekordnu razinu od 12,2 posto, pokazali su najnoviji podaci Eurostata.

U samo sedam zemalja EU-a (Austrija, Njemačka, Mađarska, Luksemburg, Malta, Poljska i Rumunjska) premašene su stope zaposlenosti iz pretkriznog razdoblja, navodi ILO. Najranjivije zemlje, kako se navodi u izvješću, su Cipar, Češka, Grčka, Italija, Portugal, Slovenija i Španjolska, gdje su stope zaposlenosti ispod razina zabilježenih u 2007.

"Drugim riječima, potrebno je 5,2 milijuna radnih mjesta da bi se stope zaposlenosti vratile na razine od prije krize", navodi ILO u bilješci posvećenoj EU.

Gora situacija bilježi se i po pitanju dugotrajne nezaposlenosti koja se povećava, što dodatno obeshrabruje one koji su u potrazi za poslom, pokazale u analize ILO-a.

"U četvrtom tromjesečju 2012. u EU je bilo 11,7 milijuna ljudi koji su dulje vrijeme bez posla. To je 1,4 milijuna više nego u istom razdoblju godine ranije i 5,7 milijuna više u usporedbi s 2008.".

Europi tako stručnjaci ILO-a preporučuju da zauzme pri poticanju rasta preferira opcije koje omogućuju otvaranje većeg broja radnih mjesta i pridonose ostvarenju makroekonomskih i ciljeva na području zapošljavanja.

"To znači otklanjanje strukturnih ranjivosti koje su u pozadini aktualne krize, poput sistemskih problema u financijskom sektoru", kao i "odmrzavanje dotoka kredita u produktivna poduzeća kako bi im se omogućilo da potiču rast".

U ILO-u pozdravljaju "dobro osmišljene programe za tržišta rada" poput subvencioniranih plaća i poreznih olakšica u Njemačkoj i Belgiji, ocjenjujući ih pozitivnima za poticanje oporavka praćenog otvaranjem novih radnih mjesta.

Također izdvajaju mjere za sprečavanje prijevremenog isključenja iz obrazovnog sustava i mogućnosti usavršavanja, uključujući sheme jamstava za mlade koje im omogućuju povratak u obrazovni proces nakon bezuspješnog pronalaženja posla.