EN DE

Mercator u škarama Konzuma i Delte

Autor: Snježana Vujsić Sardelić
28. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Poznavatelji procjenjuju da je zbog objave jačanja strateških odnosa Konzuma i Delte Mercator iskreirao taktiku agresivnijih medijskih istupa

Premda se doima kao slučajnost, nije isključeno da je nedavni medijski istup Žige Debeljaka, predsjednika Uprave Mercatora, prvenstveno rezultat informacija koje je imao o pripremama za susret Ivice Todorića i Miroslava Miškovića u Beogradu, na kojem je potvrđeno jačanje strateške suradnje među tvrtkama dvojice jakih poduzetnika na ovim prostorima. Premda se Debeljak direktno referirao na svojedobnu Todorićevu izjavu kako Mercator u Sloveniji hrvatskim robama ne daje dovoljno prostora na policama, ustvrdivši upravo suprotno, da se u Sloveniji događa ekspanzija uvoza i prodaje hrvatskih prehrambenih proizvoda, poznavatelji procjenjuju da je Debeljak imao i “dublje” razloge zbog kojih je “obnovio” tu priču.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Manevarski prostor
Dio njih nalazi se u činjenici da Mercator nije više dio velikoga regionalnog trgovačkog scenarija jer ga sad kreiraju samo Agrokor i Delta. To će slovenskom trgovcu na njemu najvažnijim tržištima regije – Srbiji i Hrvatskoj – svakako bitno otežati poslovanje i smanjiti manevarski prostor za širenje. Premda je Mercator na oba tržišta aktivirao dvije manje trgovačke kuće – u Hrvatskoj Eru Tornado, a u Srbiji M-Rodić – u usporedbi s udjelima koje na domicilnim tržištima imaju Konzum i Delta Mercator je u prilično lošijoj poziciji. Primjerice, prema koncentraciji u trgovini koju je mjerila AZTN u Hrvatskoj se Mercator nalazi u skupini trgovaca čiji se tržišni udjel kreće između četiri i osam posto, a procjenjuje se da nakon potpisivanja ugovora o strateškom povezivanju s M-Rodićem udio na srpskom tržištu neće prijeći osam posto. Kako je pak donedavno i Mercator trebao biti integralni dio regionalnoga trgovačkog holdinga, pretpostaviti je da je Debeljak posve sigurno detaljnije upućen u pozadinu i obuhvat strateške suradnje o kojoj je javnost iz Agrokora i Delte koncem prošlog tjedna tek šturo obaviještena.

Premda se doima kao slučajnost, nije isključeno da je nedavni medijski istup Žige Debeljaka, predsjednika Uprave Mercatora, prvenstveno rezultat informacija koje je imao o pripremama za susret Ivice Todorića i Miroslava Miškovića u Beogradu, na kojem je potvrđeno jačanje strateške suradnje među tvrtkama dvojice jakih poduzetnika na ovim prostorima. Premda se Debeljak direktno referirao na svojedobnu Todorićevu izjavu kako Mercator u Sloveniji hrvatskim robama ne daje dovoljno prostora na policama, ustvrdivši upravo suprotno, da se u Sloveniji događa ekspanzija uvoza i prodaje hrvatskih prehrambenih proizvoda, poznavatelji procjenjuju da je Debeljak imao i “dublje” razloge zbog kojih je “obnovio” tu priču.

Manevarski prostor
Dio njih nalazi se u činjenici da Mercator nije više dio velikoga regionalnog trgovačkog scenarija jer ga sad kreiraju samo Agrokor i Delta. To će slovenskom trgovcu na njemu najvažnijim tržištima regije – Srbiji i Hrvatskoj – svakako bitno otežati poslovanje i smanjiti manevarski prostor za širenje. Premda je Mercator na oba tržišta aktivirao dvije manje trgovačke kuće – u Hrvatskoj Eru Tornado, a u Srbiji M-Rodić – u usporedbi s udjelima koje na domicilnim tržištima imaju Konzum i Delta Mercator je u prilično lošijoj poziciji. Primjerice, prema koncentraciji u trgovini koju je mjerila AZTN u Hrvatskoj se Mercator nalazi u skupini trgovaca čiji se tržišni udjel kreće između četiri i osam posto, a procjenjuje se da nakon potpisivanja ugovora o strateškom povezivanju s M-Rodićem udio na srpskom tržištu neće prijeći osam posto. Kako je pak donedavno i Mercator trebao biti integralni dio regionalnoga trgovačkog holdinga, pretpostaviti je da je Debeljak posve sigurno detaljnije upućen u pozadinu i obuhvat strateške suradnje o kojoj je javnost iz Agrokora i Delte koncem prošlog tjedna tek šturo obaviještena.

Smanjivanje štete
Ne treba stoga čuditi ako je Debeljakov istup samo dio Mercatorove taktike agresivnijeg istupanja u svrhu “smanjivanja štete” koju bi potencijalno mogao imati od povezivanja srpskog i hrvatskog trgovca. Ipak, tako velik projekt valja uzeti s rezervom barem dok se ne potpiše ugovor jer ne bi bilo prvi put da se strateški planovi izjalove.

Gubitak poslovanja u 2005. nepoznat

Nelagodu Mercatorove Uprave, čuje se, produbili su i podaci o poslovanju Mercatora u Hrvatskoj u kojoj šest godina nakon otvaranja prvoga trgovačkog centra pozitivno posluju samo trgovine u Zagrebu. Iako prihod Mercatora raste, u 2004. iznosio je 992 milijuna kuna, a u 2005. 1,2 milijuna kuna, tvrtka je u 2005. imala gubitak, no visinu nije htjela otkriti. Svojedobno je na tiskovnoj konferenciji za prvoga posjeta Hrvatskoj Debeljak izjavio da je grupa Mercator dokapitalizirala hrvatsku tvrtku sa 650 milijuna kuna, a špekulira se da je taj novac završio u pokriću gubitaka za 2005. Era Tornado je tvrtka u vlasništvu Mercatora i 2005. uprihodila je 758 milijuna kuna, a konsolidirani prihod dvaju trgovaca bio 1,4 milijuna kuna. Era Tornado u potpunosti je integrirana u Mercator, a od 1. siječnja posluje pod njegovim imenom.

Demantij statistike

Statistika demantira Žigu Debeljaka. Hrvatski su mediji, pozivajući se na HGK, već objavili kako robna razmjena Slovenije i Hrvatske u sektoru poljoprivrede i prehrane 20 milijuna USD u korist Slovenaca. No i odmak od klasične robne razmjene pokazuje da je i u drugim segmentima međusobnih gospodarskih odnosa prevaga na slovenskoj strani. Primjerice, u Sloveniji djeluje oko tridesetak hrvatskih tvrtki i predstavništava, a u Hrvatskoj oko 130 slovenskih. U razdoblju od 1993. do konca 2005. Slovenija je u Hrvatsku investirala 492,11 milijuna eura, a u prvom tromjesečju 2006. Slovenija je u Hrvatsku uložila 24,4 milijuna eura (9,5 posto FDI-a u tom razdoblju). Od 1993. do 2005. Hrvatska je u Sloveniju uložila 81,5 milijuna eura što je 4,9 posto ukupnih hrvatskih investicija u inozemstvo.




Autor: Snježana Vujsić Sardelić
28. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati