Petar Novoselec, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta, član radne skupine koja je izradila Nacrt novog Kaznenog zakona, autor je i novog koncepta zaštite imovine tvrtki od gospodarskog kriminala upravljačkog sloja. Za prvo predstavljanje izabrao je pravnički skup u Opatiji.

Koncept počiva na novom kaznenom djelu zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, koje će zamijeniti četiri postojeća: zlouporabu položaja i ovlasti (čl. 337 KZ-a), nesavjesno gospodarsko poslovanje (čl. 291), sklapanje štetnog ugovora (čl. 294.) i zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju (čl. 292). Prema novom rješenju kazna prijeti ne samo u slučaju da članovi upravljačkih struktura – menadžeri, prokuristi, nadzornici itd., postupajući s izravnom namjerom povrede svoje dužnosti u zastupanju tuđih imovinskih interesa ili nanesu štetu. Njemački model zaštite imovine tvrtki od zlouporaba koji preuzimamo otvara mogućnost da se njihov umišljaj (izravna namjera), kao najteži oblik krivnje, proširi i na neizravnu namjeru, što dosad nismo imali. Kod zlouporabe položaja i ovlasti, primjerice, naši sudovi postupanje s ciljem pribavljanja imovinske koristi poistovjećuju samo s izravnom namjerom. Razlika je drastična: po novom KZ-u za novo kazneno djelo bio bi kriv i direktor koji, primjerice, odobri kredit osobi sumnjive kreditne sposobnosti, iako mu nije bio cilj da kredit ne bude otplaćen. Razlog je što je to mogući ishod s kojim on računa i na koji i pristaje, a za razliku od toga po važećem rješenju ne bi odgovarao. “U njemačkoj doktrini nema dvojbe da se ‘nevjernost’ može počiniti s neizravnom namjerom, pa se ne traži namjera bogaćenja koja odgovora našem postupanju s ciljem pribavljanja imovinske koristi”, zaključuje Novoselec. Novo rješenje u osnovi usvaja koncepciju njemačkog Kaznenog zakonika, tj. njegovu širu varijantu nazvanu “vjerolomstvo” pod koju se mogu podvesti svi slučajevi zlouporabe povjerenja. No, kaznena djela na štetu proračuna odvajaju se od onih počinjenih u gospodarskom poslovanju. Čini se da će nova rješenja suziti mogućnost oslobađajućih presuda, a krug mogućih počinitelja sužava se na upravljački sloj. To dosad nije bio slučaj, pa su menadžeri ne samo bili tretirani kao i državni službenici, nego i sam opis nekih kaznenih djela, primjerice opis zlouporabe položaja i ovlasti, nije odgovorao odnosima u trgovačkom društvu. Sada se to ispravlja usklađenjem sa Zakonom o trgovačkim društvima. Pričinjena šteta i ostvarena imovinska korist, obilježja novoga kaznenog djela, nisu više dati alternativno. Pribavljanje koristi samo je jedan od oblika prouzročenja štete.

Svi koji upravljaju na meti, ne samo direktori

Kazna do 10 godina zatvora
Predsjednik ili član uprave dioničkog društva ili pak direktor društva s ograničenom odgovornošću bit će tipični počinitelj novog kaznenog djela zlouporabe povjerenja koje bi, prema Nacrtu novog Kaznenog zakona, pojačano štitilo imovinu tvrtki od svih zlouporaba onih koji njome upravljaju. No to mogu biti i osobe koje formalno nemaju takvo svojstvo. To je iskorak od postojećeg Kaznenog zakona i sudske prakse gdje se kao uvjet za status odgovorne osobe traži da zastupniku trgovačkog društva određeni djelokrug poslova ne bude povjeren samo stvarno nego to mora biti i formalno, pa makar i na temelju ugovora o djelu. Za razliku od toga, njemačka doktrina poznaje potencijalne počinitelje i u osobama koje naziva faktičnim organom. Pojava je i kod nas prisutna kada, primjerice, član d.o.o.-a postavi suprugu li kćerku za direktora (one figuriraju kao tzv. slamnati čovjek, kako u Njemačkoj nazivaju formalno postavljen organ), dok zapravo sam vodi poslove društva. Zanimljivo je i da kao faktični organ na udaru novog KZ-a može biti i namještenik, prokurist, bivši direktor, pa i član nadzornog odbora. Koliko je za menadžere dobra vijest da se sklapanje riskantnih poslova, kada za rezultat imaju štetu, neće automatski tretirati kao zlouporaba povjerenja? “Prema vladajućem mišljenju kaznenog djela neće biti ako počinitelj sklapa riskantne ugovore s pristankom članova društva jer se u tom slučaju neće raditi o prekoračenju ovlasti. Tamo gdje takvog pristanka nema, a odgovorna se osoba kojoj je povjerena tuđa imovina upušta u spekulativne poslove s visokim rizikom, postojat će i zlouporaba povjerenja”, odgovara Petar Novoselec. Inače, zbog postojanja pravnog kontinuiteta predviđa se da će rijetko kad doći do oslobađajućih presuda u procesima započetim povodom kaznenih djela koja bi se ukinula. Iznimka je neplaćanje poreza kao oblik uskraćivanja sredstava proračunu iz čl. 292. KZ-a jer to više ne bi bilo kazneno djelo ako je porez uredno prijavljen. Za novo kazneno djelo predviđena je kazna zatvora do 10 godina, te zabrana obavljanja neke funkcije ili djelatnosti od jedne do deset godina. Njemački model zaštite imovine tvrtki je postao dominantan u EU, a imaju ga i zemlje Dalekog istoka te latinoameričke zemlje.
(S. Varošanec)