Hrvatska je postala protočni bojler koji svoje mlade visokoobrazovane kadrove s neizrecivom lakoćom transferira na strana tržišta i taj se proces mora hitno promijeniti. Prisnažio je to jučer gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić na okruglom stolu Budućnost u Hrvatskoj na tamošnjem Sveučilištu Sjever. Dio je to projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj koji Večernji list i Poslovni dnevnik ove godine provode u suradnji sa šest hrvatskih sveučilišta, a glavna je tema problem odlaska mladih u inozemstvo. O tome kako našu zemlju transferirati iz protočnog bojlera u perspektivni inkubator poduzetništva i znanja govorili su i koprivničko-križevački župan Darko Koren, pročelnica Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever doc. dr. Gordana Tkalec, pomoćnica ministra turizma Monika Udovičić, v.d. pročelnika Odsjeka za novinarstvo Sveučilišta Sjever doc. dr. Željko Krušelj, direktor marketinga koprivničke tvrtke Hangar 18 Mario Pintar i glavna urednica Bjelovarskog lista Slavica Trgovac Martan. Odaziv studenata na panel diskusiju bio je izniman, što je u uvodnom obraćanju primijetila i članica Uprave Večernjeg lista Andrea Borošić koja je, mimo protokola, na početku odlučila pozdraviti upravo njih, mlade, a ne sudionike i druge goste iz političkog, akademskog i gospodarskog svijeta. Napomenula je da su mediji, uz političare i gospodarstvenike pozvani da pokušaju promijeniti negativne trendove i zadržati mlade u Hrvatskoj.

Ipak nije sve tako crno

Svoja osobna iskustva studentima je u pozdravnom govoru prenio i ministar turizma Gari Cappelli, koji je zaključio kako ipak nije sve tako crno kako se na prvi pogled čini. “Mladi žele da im prestanemo pričati bajke i da s riječi krenemo na konkretna djela. O tome im moramo govoriti. S druge strane, problem sličan našem imao je dio zemalja nakon ulaska u EU, ali ti su trendovi tamo nakon nekoliko godina drugačiji. Mladi se sada vraćaju. Moj sin je prije nekoliko godina otišao u inozemstvo i mogu vam reći da se uspio dokazati, u obrazovnom i poslovnom smislu. No, prije par mjeseci mi veli: Tata, ja bih se vratio. Dakle, ipak ima nade”, uvjeren je Cappelli.

Ministar je uoči okruglog stola sa županom Darkom Korenom potpisao ugovor o sufinanciranju programa razvoja cikloturizma u županiji koji se bazira na razvoju kontinentalnog turizma kroz rekreaciju i biciklizam. Projekt je vrijedan pola milijuna kuna, a Ministarstvo je osiguralo 350.000. Sagradit će se 10 odmorišta na međunarodnoj biciklističkoj ruti koja prolazi kroz Podravinu i Prigorje, postavit će se brojači prometa, a obnovit će se i vidikovci na dijelu biciklističkih i vinskih cesta. Cappelli je najavio i kako će zdravstveni turizam imati vrlo važno mjesto u budućoj strategiji razvoja hrvatskog turizma u sljedećih 10 godina te pozvao studente da razmišljaju o tome kad rade životne planove. Za razliku od prvog okruglog stola o odlasku mladih prošli tjedan u Osijeku, u Koprivnici je bio obojen mnogo vedrijim i optimističnijim tonovima. Prorektor Sveučilišta Sjever prof. dr. Mario Tomiša tako je podsjetio kako je ta visokoškolska ustanova jesenas bila najatraktivnija u Hrvatskoj jer su već u prvom upisnom roku popunili sve upisne kvote. Pročelnica Odjela za medije Gordana Tkalec naglasila je, pak, kako je samo lani na sveučilištu otvoreno deset novih studija, a postojeći studiji se kao živi organizmi konstantno osuvremenjuju. Slična je situacija i u županijskom gospodarstvu. Župan Koren navodi kako ono počiva na velikim i uspješnim industrijskim kompleksima čiji je generator Podravka. No, to je u neku ruku i otegotna okolnost za cijeli kraj jer se zbog velikih sustava koji su proizvodili kvalitetna i stabilna radna mjesta razvilo premalo malih i srednjih subjekata. Krajnje je vrijeme, složili su se župan i gradonačelnik, da se taj trend u Koprivnici i županiji popravi.

Građenje društvenog optimizma

Posebno zanimljiva polemika razvila se kad se postavilo pitanje koliko mediji mogu pomoći u zadržavanju mladih u i kakva je uopće njihova današnja pozicija u društvu.

Pročelnik na Sjeveru Željko Krušelj podsjeća kako su mediji i novinarstvo najbolje i najlošije što se može dogoditi svakom, tako i našem društvu. Mediji su “u mentalnom smislu” iznimno važni u građenju društvenog optimizma, a s druge strane mogu djelovati destruktivno kad potenciraju negativne trendove i prikazuju ih crnjima nego što to doista jesu.

“Profit ne smije biti jedini kriterij. Naše studente ovdje učimo da u takvim situacijama znaju reći neću”, veli Krušelj. Da se novinarstvo ne smije svesti samo na profit ističe i Koren koji misli da su mediji iznimno važni u definiranju svih društvenih pa i gospodarskih tokova u državi. Urednica Bjelovarskog lista Slavica Trgovac Martan podsjeća kako oni na lokalnoj razini redovito promoviraju uspješne mlade ljude i forsiraju pozitivne priče, poput velike akcije promoviranja uspješnih žena u biznisu.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

“No, kad je riječ o iseljavanju mladih iz zemlje, pitanje je jesu li mediji dovoljno moćni da bilo što promijene”, retorički se osvrnula Trgovac Martan. Stanje u medijima prilično je kompleksno i zbog snažnog utjecaja politike i u tom društvenom segmentu, smatra gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić koji ne misli da su mediji sami po sebi krivi baš za sve ono što se događa u i oko njih.

“Kad bismo mogli čarobnim štapom mahnuti i mijenjati medije iznutra, teško da bismo išta važno postigli zbog okruženja u kojem ti isti mediji djeluju. Danas je, primjerice, na djelu teror tužbi protiv medija koje su uglavnom usmjerene prema gušenju novinarskih sloboda. Prije su se neki mediji pokušavali disciplinirati višim stopama PDV-a. A sjetimo se samo ortačkih ugovora, prisluškivanja novinara, atentata na vlasnika medija za koji još ne znamo naručitelje. Kao društvo nismo učinili dovoljno da zaštitimo medije i novinare i da im damo ulogu koju moraju imati u demokratskim društvima”, podsjetio je Jakšić.

S druge strane, upozorava kako mladi teško mogu vjerovati u perspektivu društva u kojem bivši premijer leži u zatvoru, a lijevo i desno krilo sadašnjeg premijera na udaru je zakona. Župan Koren, međutim, pozitivnim doživljava činjenicu da je bivši premijer države u zatvoru.

“Dobro je da bivši visoki dužnosnici završavaju u zatvoru jer je to pokazatelj da se kao društvo obračunavamo s negativnostima. U Azerbajdžanu, recimo, nisam čuo da se to događa. Držim da mediji u Hrvatskoj uživaju veliku slobodu, što pokazuje i više od 1200 tužbi protiv njih. To je dokaz da mediji mogu pisati što god hoće”, uvjeravao je Koren.

Replicirao mu je pročelnik za novinarstvo Krušelj navodeći kako broj tužbi, doduše, može biti znak da mediji objavljuju što hoće, ali i da postoji ogroman pritisak s druge strane da ih se spriječi da pišu što žele. Govoreći o naporima države da zadrži mlade, pomoćnica ministra turizma Monika Udovičić naglasila je kako je pred izglasavanjem u Saboru cijeli paket zakona kojim se nastoji revitalizirati ruralni prostor s naglaskom na ruralni turizam. Time se želi omogućiti ostanak mladih na selu i više perspektive za te krajeve.

'Ludost i hrabrost nas tjeraju dalje'

Mario Pintar iz tvrtke Hangar 18 koja proizvodi pametne mobitele govorio je o iskustvima kroz koje su prolazili od osnutka 2005. do danas, kad su otvorili prvu trgovinu u Irskoj od 100 planiranih u Europi.

“Vama studentima danas želim poručiti ovo: ludost i hrabrost, to je ono što nas tjera dalje. Bez toga nema razvoja”, naglašava direktor marketinga poduzeća koje je najveći uspjeh postiglo NOA pametnim mobitelima.

Nakon okruglog stola, na interaktivnoj tribini predstavljen je studentski natječaj u pisanju projekata kojim Večernji list nagrađuje izvrsnost hrvatskih studenata, a poduzetnici su podijeliti uspješne poslovne projekte ostvarene u Hrvatskoj. Mladi obrazovani ljudi najveća su vrijednost koju Hrvatska ima i bez njih nema društvenog ni gospodarskog napretka, stoga je važno podržati ih i poticati da potencijal iskoriste u Hrvatskoj, uvjereni su u Poslovnom dnevniku i Večernjem listu.

Upravo to su glavne teme velike nacionalne akcije Hrvatska pamet Hrvatskoj, proizašle iz društveno odgovornog projekta Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista, kojom od 2015. nastoje podići svijest o potrebi zadržavanja mladih i prilikama za implementacijom njihovih ideja. Brojni studenti su uz pomoć projekta pokrenuli poslove i nastavili razvijati karijere, što pokazuje da je od početka riječ o dobroj podlozi za budući profesionalni razvoj. Večernji list grupa pokrenula je veliku nacionalnu akciju Hrvatska pamet Hrvatskoj čiji je krajnji cilj zadržati mlade obrazovane ljude u Hrvatskoj.

Na interaktivnoj tribini za studente moglo se čuti kako ostvariti uspješan biznis, i to od uspješnih poduzetnika – osnivača i vlasnika tvrtke POBIS Borisa Poljaka te osnivača tvrtke Codebox Martina Kolarića i Filipa Stojića. O onome što ih čeka na tržištu rada studentima Sveučilišta Sjever govorila je viša menadžerica ljudskih potencijala u Plivi Vlatka Pieters.