Gost podcasta „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ je Matija Srbić, koordinator i voditelj projekata u Nuqleusu, jedne od najambicioznijih hrvatskih deep tech platformi koja povezuje znanost, poduzetništvo i investicijski kapital s ciljem stvaranja novih tehnoloških kompanija. – Pojednostavljeno, to znači da mi pokušavamo povezati fakultete, odnosno znanstveno istraživačke institucije, industriju, startupe, javne institucije poput Ministarstva, ali recimo i ambasade, investicijske fondove… Znači sve sve te dionike za koje smatramo da zajedničkom suradnjom možemo puno više nego što trenutno radimo po pitanju pokretanja, ali i razvoja visoko inovativnih projekata. Krenuli smo od toga da je to samo jedan program kroz koji znanstvenici i istraživači dobivaju pomoć prilikom ispitivanja potencijala za poslovni razvoj onoga što su radili u laboratoriju. Pokušavamo im pomoći da sve te lijepe stvari koje se događaju u laboratoriju nađu svoj put u stvarnome svijetu, ali je sada Nuqleus postao puno više, mogli bismo reći da smo mi taj neki koordinator ekosustava deep techa u Hrvatskoj, pojašnjava Srbić.

Pojedinci su uspjeli sustavu usprkos

Kaže da Hrvatska ima dosta odličnih znanstvenika i inženjera, ali to ne prati jedan broj uspješnih globalnih tehnoloških kompanija. – Teško je s malog tržišta biti globalni lider. Imamo nekih lijepih hrvatskih priča po tom pitanju, kao što su Infobip i Rimac, prije toga Photomath. Ima hrpa takvih pojedinačnih primjera. Vidimo da se i Končar u zadnje vrijeme pozicionirao na globalnom tržištu. Ali to su sve pojedinačne priče vrlo pametnih i ambicioznih pojedinaca koji su gurali, usudio bih se čak reći uz sve prepreke sustava, a ne uz svu potporu sustava. Uspjeli su sustavu usprkos! Rekao bih da ima nešto i do našeg mentaliteta i kulture koja isto možda nije toliko sklona riziku i ne voli izlaziti iz neke zone komfora, tako da vrlo vjerojatno i tu ima dio priče, govori koordinator Nucelusa no naglašava da je najveći problem nedostatak odgovarajućeg ekosustava. – Mi nemamo način na koji ćemo serijski poticati proizvodnju takvih kompanija, odnosno sve talente koji se usude pokušati postati globalni lideri. Želim da imamo cijeli sustav potpore oko njega koji mu kaže „Hvala ti što to želiš probati, mi ćemo ti pokušati omogućiti da to stvarno i napraviš. Ovo je lista stvari, paket pogodnosti koje ti mi kao sustav dajemo da te pogura i da ti pomognemo na tom putu.“ I to je upravo ono što mi želimo napraviti kroz Nuqleus, gdje mi to radimo za naše znanstvenike i istraživače. Oni doslovno moraju doći kod nas i nakon što su dobili neke dobre i uzbudljive rezultate svojih znanstvenih istraživanja mi im onda pomažemo da shvate koliki je poslovni potencijal toga i doslovno da im na tom putu prema komercijalizaciji pomognemo savladati sve prepreke s kojima se susreću, kaže Srbić.

Znanstvenici često ne znaju razmišljati poduzetnički

Napominje da znanstvenici često ne znaju razmišljati poduzetnički te im u tome nastoje pomoći. – Mi njih učimo kako da gledaju na poslovni potencijal toga što rade, kako da zaštite svoje intelektualno vlasništvo, kako da nauče prezentirati projekt izvan svojih standardnih akademskih krugova, gdje najčešće imaju 45 minuta ili sat vremena za prezentaciju, a onda ih šokira da imaju samo tri minute za ono što zovemo pitch. Da moraju doslovno apsolutno znati sve ne samo o svojoj tehnologiji, nego i o poslovnom planu, o tržištu, o konkurenciji, kako će se financirati, kako će rasti i slično, pojašnjava voditelj projekata u Nuqleusu Matija Srbić.

A sve to mogu naučiti u 12-mjesečnom programu koji organizira Nuqleus. Osim tih projekata, Nuqleus organizira i Liftoff konferenciju na kojoj će se 1. srpnja u Zagrebu okupiti mogući investitori iz Europe i startupi iz srednje i istočne Europe. – Svatko u toj regiji pojedinačno je premali, a svi imamo vrlo slične izazove i prilike što se tiče talenta. Povijesno iz ove regije dolaze stvarno dobri i kvalitetni, talentirani ljudi i svima nedostaje taj sustav koji mi sad pokušavamo graditi kroz Nuqleus, a to je izgraditi centralno mjesto za središnju i istočnu Europu na kojem će imati prilike pokazati najbolje što ima razvijenijim ekosustavima Europe, najavljuje Matija Srbić.

Sve o programu podrške znanstvenim i istraživačkim projektima, deep tech sceni u Hrvatskoj, mogućnosti povratka hrvatskih znanstvenika iz dijaspore i privlačenja stranih stručnjaka u Hrvatskoj pogledajte u cijelom intervjuu s Matijom Srbićem. Podcast „Poslovni svijet“ možete pratiti na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika i na platformi MixCloud.