Dugo tinjajući sukob dviju vlasničkih struja u zagrebačkoj Medici posve sigurno će se dodatno zaoštriti i na današnjoj glavnoj skupštini vodeće domaće veledrogerije. Prilično je izgledno i da ne treba očekivati baš puč premda skupštinski protuprijedlozi i dopune koje je uputila skupina nezadovoljnih dioničara sugeriraju da ima i tih primjesa. Zahtjeve je formalno, po nalogu klijenta i po osnovi njegova 23-postotnog dioničkog udjela na skrbničkom računu u banci, podnijela Privredna banka. Javna je tajna da opozicijski krug obuhvaća nekoliko dioničara okupljenih oko tvrtke Mavota, osnivača i direktora Mate Perkovića, bivšeg ravnatelja Porezne uprave. Među njegovim saveznicima obično se ističe i zagrebačka brokersko investicijska kuća Auctor, dok se uz usluge skrbništva nad dionicama PBZ-u pripisuje i kreditna podrška dijelu dioničara iz tog kruga. Kako bilo da bilo, po svim važnijim točkama skupina je dioničara iskazala neslaganje s vodstvom Medike i nesrazmjernim upravljačkim utjecajem Plive kao najvećeg pojedinačnog dioničara, ali i dobavljača. “Stvar je jednostavna: Medika je iskazala desetak milijuna kuna neto dobiti, ali u tome je 10-ak milijuna kuna zarade od prodaje trezorskih dionica, 30-ak milijuna od prodaje zgrade u Jukićevoj te 20-ak od pozitivnih tečajnih razlika. Dakle, ostvarila je zapravo desetke milijuna operativnog gubitka i kao dioničari držimo samo da onako kako se danas radi nije u interesu dioničara te želimo da o tom pitanju svoj stav iznesu i ostali”, kaže Perković. Iako u svemu ipak treba uzeti u obzir i stanje zdravstvenog sustava te lančani problem naplate potraživanja, skupina njegovih istomišljenika predlaže da se ne usvoje izvješća i ne daju razrješnice za rad Upravi na čelu s Damirom Kuštrakom, kao ni za tri od devet članova Nadzornog odbora. Pritom za članicu NO-a Teu Martinčić iz Zagrebačke banke (koja nije dioničar Medike pa se njezin glas tretira kao Plivin) traže i opoziv te imenovanje novog člana obrazlažući to promjenama vlasničke strukture. Isti krug dioničara traži i posebnu reviziju poslovanja Medike za 2005., i to “zbog sumnji da je član Uprave Krešimir Drašković, bivši zaposlenik Plive, koristeći svoju funkciju pogodovao Plivi kao povezanom društvu”. Perković s tim u vezi kaže kako nije u interesu dioničara da Medika bude skladište Plivine robe, kao ni da se s njom imaju tržišno nelogični i za Mediku nepovoljni ugovorni odnosi. To je inače već drugi njihov zahtjev za izvanrednom revizijom u posljednja tri-četiri mjeseca. Revizori PricewatehouseCoopersa taj posao, prema njihovoj ocjeni, nisu obavili dobro pa se i u imenovanju revizora za 2006. dvije struje razilaze. U NO-u je prevagnuo prijedlog da to bude upravo PWC, dok oponenti predlažu Deloitte. Ne slažu se ni sa zadržavanja kompletne dobiti iz 2005. te se zalažu za 10 kuna dividende po dionici, a sasvim su i protiv prijedloga da se Upravu ovlasti za (ponovne) kupnje do 10 posto vlastitih dionica, uz ‘zadani’ raspon cijena od 9000 do 12.000 kuna.

Konačno, ista skupina traži da se skupštinskom odlukom eksplicitno uskrati suglasnost Upravi za pripremanu prodaju ili zamjenu nekretnina kompanije u Poslovnom centru Split jer da “postoji mogućnost da se zbog izmjena gradskog urbanističkog plana (GUP-a) u Splitu vrijednost nekretnina višestruko poveća”. Sukob struja začetke zapravo ima od jeseni 2004., kad se oko Medike počelo vrtjeti nekoliko zanimljivih interesenata koji su se poslije povukli, poput islandske Lyf&Heilsa grupe, ili su se poput njemačkog Celesia (privremeno?) zadovoljili kupnjom Lekova udjela od oko 11 posto. Od tada je skupina domaćih igrača znatno ojačala svoje vlasničke pozicije, a lani je uspjela napokon izboriti i mjesto u NO-u. Danas se procjenjuje da ta struja preko nekolicine skrbničkih računa danas kontrolira oko 34 posto, no pridobila je i nemali dio malih dioničara, a u pojedinim je inicijativama imala i podršku Krke. U Medici profil i ambicije te skupine dioničara opisuju kao izvorno portfeljne ulagače koji su se u investiciji zadržali (pre)dugo jer je dosad izostao očekivani vlasnički rasplet pa sad žele više upravljačkog utjecaja. Drugim riječima, Pliva i Krka zadržale su svoje pozicije (sa 24,7, odnosno 11,7 posto), a Celesio se i dalje drži suzdržano u pogledu vlasničkih apetita. To što ‘opozicija’ za novog člana NO-a predlaže upravo Celesiova zastupnika – Gabriela Dielachera, financijaša koji je za njega odradio i kupnju dionica od Leka – ne znači da su i na istoj strani, naprotiv. Dielacher kaže kako o tom prijedlogu (“tajnih ulagača”) nije bio konzultiran i nema ambicija ući u NO Medike. Celesio očito drži do dobrih odnosa i s Plivom i Medikom, a u opozicijskoj struji vidi zapravo stranu koja mu kvari posao zbog tržišne cijene dionice koja je narasla na više od 11 tisuća kuna po dionici. Tržišnu vrijednost Medike od gotovo 50 milijuna eura (plus zaduženost) smatra dovoljno previsokom da Celesiju ne potiče veće apetite, pogotovo u usporedbi s cijenom po kojoj je svojedobno kupio slovensku Kemofarmaciju, tvrtku koja na sličan volumen ostvaruje višestruko veću dobit. Dakako, drugi tu kupnju ocjenjuju veoma jeftinom, a domaći analitičari podsjetit će kako su takva uspoređivanja upitna s obzirom na visoka potraživanja od države (na kraju 2005. gotovo milijarda kuna potraživanja od kupaca), ali i niz drugih faktora koji utječu na marže i profitabilnost. Konačno, uz današnji ogled treba napomenuti kako za odluke poput opoziva treba 75 posto glasova. To znači da su samo Plivini glasovi dovoljni da danas ne prođu takvi zahtjevi oponenata, dok su one za koje je dovoljna polovica glasova izgledi nešto bolji. Tako bi današnji skup možda mogao više biti uvertira za iduće vruće ljeto jer tada NO-u ionako istječe mandat. Dakako, ako dotad zbivanja oko Plive ne donesu krupnije vlasničke promjene i u Medici.