Kako maslinova komina ekološki problem mnogih uljara u mediteranskom dijelu Hrvatske može postati vrijedna sekundarna sirovina ove subote na odlagalištu komina Borje u Igranima demonstrirala je Uljarska zadruga Igrane, piše internet portal Glas Dalmacije. Po riječima upravitelja Uljarske zadruge Igrane Danijela Mihaljevića, dugogodišnjim mukama sada je definitivno došao kraj. Diplomirani inženjer agronomije Davorin Pamić, poljoprivredni savjetnik u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu Šibensko-kninske županije velikom broju zainteresiranih maslinara i zadrugara objasnio je način kako bezvrijedna maslinova komina može postati organsko gnojivo. Kako svježa maslinova komina zbog velike koncentracije amonijaka i vodootopivih soli izaziva u direktnom kontaktu s korijenom biljke palež i sušenja ista se mora kompostirati BIO-ALGEN proizvodima. Maslinovu kominu dobivenu preradom u suvremenoj uljari kao što je igarska treba odlagati na visinu od 70 cm te po 1 m3 komina zalijeva se sa 20 litara vode u kojoj su otopljena dva različita BIO-ALGEN proizvoda. BIO-ALGEN proizvodi ekološki su proizvodi za prirodu i okoliš proizvedeni od smeđe morske alge. Sadrže mnoge mikroelemente, aminokiseline, vitamine i alginske kiseline. Ti koncetrati islandskih algi puni su bakterija koje “žderu” masti iz komine.

Već nakon šest mjeseci možemo po 20 do 60 kg kompostirane maslinove komine rasuti kao organsko gnojivo ispod krošnje masline. Kompostirana maslinova komina koja se koristi kao organsko gnojivo ne samo da će hraniti maslinu nego će joj u sušnim ljetnim mjesecima čuvati vlagu te sprječavati rast korova. Po analizama Agronomskog fakulteta u Zagrebu kompostirana komina ima hranjivu vrijednost kao zreli goveđi stajski gnoj te se istim po svim ekološkim standardima mogu prehranjivati voćke i povrtlarske kulture. Eto, Igranci su prvi na Makarskom primorju od dugogodišnjeg problema počeli proizvoditi ekološki proizvod koji će u krajnjem rezultatu pospješiti razvoj maslinarstva i proizvodnje ulja u njihovoj uljarskoj zadruzi. Inače, u borbi za konkurentnost sve su više cijene autohtona maslinova ulja visoke kvalitete, a dalmatinska ulja su svakim danom sve prepoznatljivija na svjetskom tržištu. U Hrvatskoj je registrirano šezdeset tisuća maslinara, od čega trećina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U ovoj županiji je i trećina od 4,2 milijuna stabala maslina u državi, a slijede Dubrovačko-neretvanska županija, Zadarska, Šibensko-kninska, Istarska te Primorsko-goranska. Samo u prošloj godini zasađeno je dvije i pol tisuće hektara novih maslinika, odnosno pola milijuna sadnica maslina, a prerađeno je 35 milijuna kilograma ploda. Maslinovo ulje proizvode 124 uljare u Hrvatskoj koje su u prošloj godini proizvele oko šezdeset tisuća hektolitara ulja. Hrvatska uvozi oko dva milijuna litara maslinovog ulja, a njezini građani troše tek do dvije litre po glavi stanovnika. Usporedbe radi, Maltežani troše oko 20 litara ulja po čovjeku. Jedina mediteranska zemlja koja troši manje ulja od Hrvatske je Francuska gdje se troši tek 1,1 litra ulja po glavi.
(pd)