Hrvatska elektroprivreda (HEP) sklopila je sporazum o ekskluzivnosti s japanskom korporacijom Marubeni, čime je završena prva faza pregovaračkog postupka o projektu gradnje novog bloka termoelektrane Plomin.

Sklopljeni sporazum još se ne može smatrati konačnom investicijskom odlukom, odnosno formalnom garancijom da će se projekt realizirati, no znači da će – ako krene u taj projekt – HEP to učiniti u partnerstvu s japanskom kompanijom. Utoliko je potpisivanje sporazuma važn trenutak za budućnost projekta na čijem razvoju HEP radi dulje od desetljeća. Nakon međunarodnog natječaja na koji su pristigle tri obvezujuće ponude, kao najpovoljnija izabrana je ona konzorcija kompanija predvođenih Marubenijem. Nakon odabira uslijedili su kompleksni pregovori kojima su u HEP-u htjeli ponajprije utvrditi udovoljavala li ta ponuda svim tehničko-tehnološkim parametrima projekta definiranim u projektnoj dokumentaciji.

Sklapanje sporazuma o ekskluzivnosti dokaz je da Marubenijeva ponuda ispunjava sve postavljene uvjete. Dapače, kako se proteklih mjeseci moglo doznati od neslužbenih izvora u kompaniji, Japanci svojim tehnološkim rješenjem jamče i osjetno bolje parametre od onih traženih u natječaju, pa tako, navodno, i stupanj učinkovitosti elektrane viši od propisanih 45 posto. Poprilično je sigurno kako će Plomin C, ako se izgradi, biti jedna od najsuvremenijih i najefikasnijih termoelektrana na ugljen u Europi. Ipak, da bi se to dogodilo, HEP-u tek predstoje pregovori s Europskom komisijom, gdje će tražiti izuzeće od strogih pravila zaštite tržišnog poslovanja koje elektroenergetskim kompanijama u većinski državnom vlasništvu zabranjuju da sklapaju ugovore o dugoročnom otkupu više od 50 posto energije proizvedene u nekoj elektrani. Takav model HEP-u bi znatno povisio rizik investicije, a time i osnovnu cijenu energije iz Plomina C, pa se u kompaniji nadaju izuzeću.

Takva praksa postoji u EU, no temeljno je pitanje hoće li EK odobriti takvu povlasticu jer je riječ o elektrani pogonjenoj na fosilno gorivo. U HEP-u smatraju da imaju kvalitetne argumente jer je riječ o zamjeni starog bloka Plomin 1, gdje će se uz znatno povećanje proizvodnje električne energije postići i smanjenje emisija štetnih čestica na lokaciji od 13-ak posto. Kako je riječ o najsuvremenijoj tehnologiji, u HEP-u su izračunali da bi emisije na razini Europe, kada bi sve ugljenske elektrane na kontinentu imale performanse planirane u Plominu C, bile deset puta manje nego danas. Te argumente kompanija će prezentirati EK u Bruxellesu, ali očito i lokalnoj zajednici u Istri.

Naime, iako u regulativnom pogledu projekt Plomin C ima sve relevantne dozvole, otpor dijela lokalne zajednice prema projektu, odnosno korištenju ugljena kao pogonskog energenta, i dalje je jak. Nedavno je najavljeno raspisivanje lokalnog referenduma na tu temu. Ako žele stvoriti povoljnu atmosferu za realizaciju projekta, u HEP-u će morati uložiti i znatan napor u promociju pozitivnih aspekata projekta. Riječ je o investiciji od oko 6 milijardi kuna, od čega će se znatan dio preliti i u lokalnu zajednicu. Već u procesu izdavanja građevinske dozvole lokalna će samouprava temeljem administrativnih naknada ostvariti jednokranti prihod od 100 milijuna kuna, daljnjih 85 milijuna kuna, po neslužbenim procjenama HEP-a, trebalo bi se sliti u lokalnu ekonomiju temeljem boravka više od 1800 ljudi u Plominu tijekom gradnje, a pošto počne s radom i godišnja naknada koju HEP uplaćuje u proračun okolne četiri općine i grada Labina udvostručit će se s 16 na 30 milijuna kuna. Hoće li se projekt realizirati, trebalo bi biti poznato do kraja godine.