Kutinskoj Petrokemiji i proizvođačima cementa od kaštelanskog Cemexa, Našicecementa, Holcima iz Koromačnog i pulskog Calucema, ali i proizvođače opeke i crijepa, europarlamentarka Marijana Petir jučer je javila dobre vijesti – sa svojima kolegama Ivom Beletom iz redova Europskih pučana, te Iana Duncana iz Konzervativaca, uspjela je u zakonodavnu rezoluciju Europske komisije o poboljšanju smanjenja emisija i ulaganju u niske emisije ugljika, koju je prihvatio Parlament, "ugurati" cementnu i industriju mineralnih gnojiva među one koji će imati određenu poštedu.

Cilj tog prijedloga Komisije je nastavak klimatsko-energetske politike EU u razdoblju do 2030., s ciljem dekarbonizacije do 2050. i smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 80%, ističe Petir i podsjeća da je taj zakonski prijedlog ključan element europske klimatske i energetske politike koja je jedan od prioriteta Komisije u mandatu predsjednika Junckera. Konkretno, tim se prijedlogom stvara pravni okvir za dosezanje obvezujućeg cilja smanjenja ukupne emisije stakleničkih plinova EU za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na 1990. Kako bi se taj cilj postigao, u sektorima obuhvaćenima sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS), a to su svi sektori osim poljoprivrede i prometa, emisije se moraju smanjiti za 43 % u usporedbi s 2005., dok će u sektorima izvan sustava EU-a ETS-a to smanjenje morati biti 30%.  

Europarlamentarci su, pak, nastojali time umanjiti udar na industriju mineralnih gnojiva koja je intenzivna što se tiče emisija stakleničkih plinova, ali "nije u mogućnosti na troškovno učinkovit način zamijeniti postojeće tehnološke procese u kojima se oslobađa velika količina stakleničkih plinova s tehnološkim procesima u kojima bi ta razina emisija bila niža". Nametanjem ograničenja emisija putem plaćanja naknada za emisije CO2, ETS sustav bi prestao biti poticajan te bi se pretvorio u porez koji bi se prenosio duž cijelog lanca opskrbe hranom te bi ga u konačnici plaćali krajnji potrošači", pojašnjava Petir. U konačnici, procjenjuje, ionako ugrožena EU poljoprivreda izgubila bi time konkurentnost zbog rasta cijene gnojiva, što bi moglo utjecati na danas ostvarenu "prehrambenu" neovisnost EU.

U slučaju cementne industrije, prvotno je bilo predviđeno da ima obvezu nabavke pune količine potrebnih emisijskih jedinica za njihove emisije stakleničkih plinova. Europarlamentarci su na koncu zaključili da bi tim režimom trgovanja emisijama konkurentnost tog sektora EU bila bi narušena na svjetskom tržištu. Znajući da EU čini tek 10 % svjetske proizvodnje cementa, te da je taj sektor u EU već od 1990. do 2010. smanjio emisije za oko 25%, uslijedilo bi zatvaranje tvornica u EU i povećan uvoz cementa iz trećih država. Hrvatske tvornice čije je pretežito tržište uglavnom na istoku Europe, bile bi posebno pogođene, ocjenjuje Petir. "Za nas je dobrodošla svaka relaksacija uvjeta jer smanjuje troškove i diže konkurentnost", ističe predsjednik uprave Petrokemije Đuro Popijač. No, dodaje kako kutinski proizvođač gnojiva, koji je ove i prošle godine investirao 140 milijuna kuna u unapređenje tehnoloških procesa, vodi brigu o ekostandardima.