Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor prijedlog zakona o tržištu kapitala, kojim se u domaće zakonodavstvo uvode europske direktive o financijskom tržištu s ciljem dodatnog povećanja transparentnosti i zaštite ulagača.

Marić je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade kazao da je riječ o opsežnom zakonu, sa 739 članaka. "To je, koliko pamtim od svih silnih zakona koje sam i osobno i kao dio tima Ministarstva financija u karijeri predstavljao i branio, sigurno najveći – 15 direktiva, 9 uredbi koje su implementirane u njega. A zapravo glavna i ključna odrednica je čuvena MiFID II direktiva, koju smo bili u obvezi implementirati, no trebalo je određeno vrijeme da se sve analizira i prevede u naš pravni sustav", istaknuo je Marić.

MiFID II direktiva uređuje sve instrumente kojima se trguje na tržištu, a ne samo dioničke. "Gospodarska i financijska kriza nedavno je zapravo otvorila brojna pitanja i na neki način je bilo nužno da se regulira i segment nedioničkih instrumenata", pojasnio je ministar financija.Dos ad se, naime, nedioničkim instrumentima, kao što su derivati ili izvedenice, obveznice i slično u velikoj mjeri trgovalo izvan uređenih tržišta, odnosno na OTC tržištima. Odsad da će se tako većina transakcija kojima se do sada trgovalo izvan uređenih tržišta prebaciti na uređena.

>> Ravnatelj Porezne uprave: PDV bi mogao pasti, ali uz jedan uvjet

"U Hrvatskoj smo svi jako dobro dobro upoznati sa situacijom na tržištu kapitala, koja sigurno iziskuje ne samo ovakav regulatorni okvir, nego čitav niz drugih mjera kako bi se ono potaknulo", izjavio je Marić. Najavio je da će Vlada i Ministarstvo financija raditi na mjerama i aktivnostima kako bi doprinijeli oživljavanju trgovanja na domaćem tržištu kapitala, koje, kako je istaknuo, sigurno ima svoju perspektivu i s aspekta ukupnog trgovanja i njegova doprinosa ukupnom gospodarskom razvitku.

Platforma za male i srednje poduzetnike

Marić je istaknuo i da je u prijedlogu zakona predviđena platforma za rastuće tržište malih i srednjih poduzetnika."Poglavito taj segment malih i srednjih poduzetnika proteklih godina suočava se s jednim od kroničnih problema, a to je nedostatak kapitala i kvalitetnijih izvora sredstava za njihov razvoj i inves ticije", naveo je, dodavši kako bi se i kroz tu platformu otvorila mogućnost poduzetnicima za dodatno financiranje.

Istaknuo je i da je važan segment u prijedlogu tog zakona zaštitu investitora, te da su napravljene i druge korekcije po pitanju nadzora financijskog izvještavanja izdavatelja, dok je Hanfa dobila puno veće ovlasti i odgovornosti. "Cijela ta dodatna regulacija sigurno da ima i određene troškove. Na razini EU procjena su da će jednokratni trošak implementacije svih ovih direktiva uredbi iznositi čak između 500 do 700 milijuna eura, a da će se godišnji troškovi kretati na razini između 250 i 500 milijuna eura", rekao je Marić.

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Ustvrdio je da u slučaju Hrvatske ti troškovi nisu ni blizu tome. Istaknuo je pritom da se na domaćem tržištu trguje tek s 10-ak likvidnijih izdanja i da je dnevni promet slab, da se na OTC tržištu trguje isključivo obveznicama RH, dok je tržište izvedenica još u povojima. Zakon o tržištu kapitala dosad se mijenjao sedam puta, prvenstveno radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Kako bi se zbog njegovih brojnih prethodnih izmjena izbjegla nepreglednost, pristupilo se izradi novog prijedloga zakona o tržištu kapitala.

Izrada novog zakona o tržištu kapitala trajala je više od dvije godine, a na njemu je radilo više radnih skupina, s obzirom da se radi o najkompleksnijoj materiji u financijskom sektoru.

Upitan za najavu šefa Porezne uprave Zdravka Zrinušića s jučerašnjeg susreta s poslodavcima da bi PDV uz određene uvjete i provedbu reformi mogao pasti na 20 posto, Marić je odgovorio da je najava o stopi od 20 posto "malo ambiciozna". PDV je, kaže, gospodarsko pitanje, a uvijek ima i političkih konotacija. "No, mi gledamo isključivo iz perspektive hrvatskog gospodarstva, naših kompanija, potrošača i građana, ali ne gledamo samo PDV, nego i porez na dobit i sve porezne oblike, kao i prije", dodao je.

Najavio je da će tijekom godine biti napravljene nove i dodatne analize poreznog sustava i učinaka porezne reforme, poglavito s pogledom unaprijed. "Prostorom koji smo našli i stvorili u proračunu, Hrvatska je praktički anulirala deficite od oko pet posto BDP-a i rastući javni dug", rekao je Marić.

Istaknuo je da ostaje pri potrebi daljnjeg poreznog rasterećenja. "U tjednima i mjesecima koji slijede radit ćemo da bismo opet izašli sa sveobuhvatnim rješenjem koje bi stupilo na snagu početkom iduće godine", rekao je Marić i dodao da ne zagovara bilo kakve promjene poreznih propisa tijekom godine, poglavito većih.

"Kroz porezni sustav pokušat ćemo dati stimulans investicijama i ukupnom gospodarskom razvitku", zaključio je ministar financija.